
Godišnja konferencija Novog lista pod nazivom Transformacija Kvarnera – Kvarner 2030. održana u srijedu, 29. studenoga u opatijskom hotelu Ambasador, okupila je ključne dionike oko projekata koji bi u idućim godinama kvarnersku regiju i Rijeku kao njezin centar trebali pretvoriti u moderno europsko središte.
Na konferenciji su sudjelovali Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Klarić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, Bjørnstad Arne Sannes, veleposlanik Kraljevine Norveške, Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, Ankica Kruljac, predsjednica Uprave Novog lista, Arild Skoge, Business Development manager Konsberga, Tomislav Žunić, član Uprave Rijeka Gatewaya, Peter Lürssen, predsjednik Uprave Lürssen Grupe, Justus Reinke, izvršni direktor u Lürssen Grupi, Dino Ćoza Saršon, zamjenik predsjednika Upravnog odbora JGL-a, Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, Alen Ružić, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka, Ante Barić, predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela, Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Ivan Herak, član Uprave ACI-ja, Dario Silić, generalni direktor Bina-Istre, Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture te Maja Rajčić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. sc. Alen Ružić sudjelovao je u panel-raspravi na temu „Upravljanje destinacijom i kvaliteta života“ gdje je istaknuo važnost KBC-a Rijeka kao tercijarnog centra u ukupnoj strateškoj razvojnoj perspektivi Kvarnera i promišljanju u repozicioniranju komparativnih prednosti, potkrijepivši argumentaciju uočenim povratnim informacijama iz bolničke prakse proteklih godina koje nam govore nekoliko bitnih informacija – osim velikog strateškog uspjeha da se predsezona i posezona produljila, u ovim turističkim periodima uočavaju se različite strukture pacijenata koje trebaju bolničke usluge u odnosu na osobe koje to isto trebaju u vršnim periodima turističke sezone. Stoga se i KBC Rijeka sve češće suočava s upitima zainteresiranih pojedinaca i institucija o vrsti i dostupnosti bolničkih usluga pri izboru Kvarnera i okolnih regija kao svoje odmorišne destinacije, pri čemu se posebno ističe dostupnost i kvaliteta medicinskih usluga i njihova puna usklađenost s europskom praksom i postupnicima u rangu vodećih europskih sveučilišnih bolnica. U panelu je istaknut i značaj KBC Rijeka u sadašnjosti, ali i razvoju zdravstvenog turizma koji je na Kvarneru predstavljen nizom različitih, kompatibilnih i redom kvalitetnih zdravstvenih ustanova s različitom ponudom. Upravo ustanova poput KBC-a Rijeka u njihovu radu i napretku predstavlja krovnu instituciju u smislu sigurnosti bolesnika te kao tercijarna ustanova i najveća nastavna baza Sveučilišta u Rijeci znanstveno-nastavnim radom donosi trajne edukativne i ukupne razvojne potencijale. Na panelu se raspravljalo o značaju razvoja zdravstvene infrastrukture u globalnom razvoju regije. Vezano uz navedeno, ravnatelj je izvijestio o napretku opremanja nove Bolnice za ženu i dijete čije je opremanje pri samom kraju uz paralelne završne pripreme za preseljenje početkom iduće godine. Naglasio je kako je riječ o velikom infrastrukturnom iskoraku koji donosi značajne pomake u kvalitativnom smislu pružanja zdravstvenih usluga, povezane s implementacijom najviših prostornih i tehnoloških standarda te paralelnim razvojem vrhunskih kadrova i osiguravanjem stručnjaka iz područja novih specijalnosti razvijenih u skladu s europskim direktivama. Nova bolnica također za cijeli KBC donosi najmoderniju infrastrukturu u području uslužnih djelatnosti – praonicu, kuhinju, sterilizaciju, a preseljenje Klinike za ginekologiju pomake koji će se reflektirati na bolje uvjete rada drugih djelatnosti smještenih na lokalitetu Rijeka.
Prema međunarodnim stručnim izvorima, investiranje u zdravstvenu infrastrukturu nedvojbeno je preduvjet ukupnog razvoja svake regije jer donosi višestruke koristi: neupitna poboljšanja u realizaciji javnozdravstvene uloge ustanove, dugoročnu racionalizaciju poslovanja i financijsko rasterećenje sustava, ali po općeprihvaćenom stavu predstavlja i preduvjet za opći društveni razvoj i transformaciju prema novim razinama modernih, otvorenih i naprednih ekonomskih sustava koji zajednici u cjelini donose kvalitetniji život u svim njegovim aspektima.

