• 02 TRA 24
    Simulacijskim vježbama obilježeno povijesno uspostavljanje Helikopterske hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj

    Rijeka, 2. travnja 2024. – „Nakon desetljeća, Hrvatska je dobila kariku koja je nedostajala u pružanju zdravstvene skrbi – Helikoptersku hitnu medicinsku službu (HHMS). Ovaj projekt Vlade, u vrijednosti od 62,5 milijuna eura, od strateške je važnosti za sve građane i posjetitelje Lijepe Naše, što se i pokazalo u dva protekla dana spašenim životima. Koordiniranom intervencijom HHMS-a i kopnene hitne medicinske službe, naši ‘hitnjaci’ pokazali su ne samo spremnost HHMS-a, već i uigranost s timom na kopnu, a to su i demonstrirali prilikom održanih simulacijskih vježbi. Upravo takvom implementacijom sustava HHMS-a, njegovom integracijom s vozilima zemaljske hitne medicinske službe i brzim brodicama pomorske hitne medicinske službe, Republika Hrvatska svrstala se uz bok zemljama koje imaju najrazvijeniji sustav hitne medicinske službe u Europi“, izjavio je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. prilikom svečanog obilježavanja uspostave HHMS-a na riječkom sletištu Delta dodajući kako u ovom trenutku RH osigurava optimalan sustav HHMS-a na cijelom teritoriju u skladu s raspoloživim resursima – infrastrukturnim, kadrovskim i financijskim, te uvažavajući meterološko – klimatske uvjete, topografske karakteristike terena, postojeće prometnice i druge relevantne faktore.

     Novoustrojena služba djeluje iz četiri baze – Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba te tako osigurava kvalitetnu, brzu i dostupnu hitnu medicinsku skrb svim građanima i posjetiteljima gdje god se nalazili, što uključujuće otoke, ruralna te udaljena i nepristupačna područja.

    “Današnjim vježbama pokazali smo da je u našem fokusu čovjek zahvaljujući zajedničkom djelovanju kopnenih, zračnih i pomorskih snaga. Ovakav model pružanja hitne pomoći strateški je važan za sve nas jer, ne radi se samo o značaju za Rijeku, već za čitavu Primorsko-goransku i Istarsku županiju, posebno za udaljena mjesta poput naših otoka”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković te dodao kako su uz ovaj helikopterski prijevoz od izuzetnog značaja i brodice za hitnu medicinsku pomoć na moru, koje su samo u prva tri mjeseca ove godine obavile čak 72 prijevoza pacijenata, gdje je ključna suradnja lučkih kapetanija i ispostava s liječnicima i zavodima za hitnu medicinsku pomoć.

    „Helikopteri omogućuju kvalificiranom medicinskom osoblju brz pristup hitnim pacijentima, postavljanje dijagnoze i provođenje hitnih medicinskih postupaka na mjestu intervencije te njihovo zbrinjavanje tijekom žurnog prijevoza u onu zdravstvenu ustanovu koja im može pružiti najvišu razinu zdravstvene skrbi i time izravno utjecati na poboljšanje njihova zdravstvenog ishoda“, pojasnila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. te istaknula da je ustrojem HHMS-a postignuta komplementarnost zemaljske, pomorske i helikopterske hitne medicinske službe čiji sinergijski efekt pozicionira RH kao zdravstveno sigurnu destinaciju na turističkoj karti svijeta.

     Na riječi ravnateljice HZHM-a nadovezao se ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. sc. Alen Ružić, dr. med. koji je napomenuo da je zbog geografske specifičnosti Primorsko-goranske županije, helikopterski način prijevoza najbolji jer osigurava pravovremenu i kvalitetnu hitnu medicinsku skrb građanima na udaljenim i teško dostupnim područjima i jamči im najbrži prijevoz u KBC Rijeka na daljnje liječenje. Time se i njima približavaju specijalističke usluge nužne u hitnim i po život opasnim stanjima, objasnio je ravnatelj Ružić i dodao da su te prednosti do izražaja došle za Uskrs kada je dvoje hitnih pacijenata s Malog Lošinja i Raba zbrinuo upravo tim HHMS-a te ih u najkraćem roku prevezao u KBC Rijeka.

    Uspostava HHMS-a u Hrvatskoj vođena je prema najboljim EU praksama, a pri tom je poseban naglasak stavljen na sigurnosti i kvalitetu.

    „Uspostavom HHMS-a kompletirali smo hitnu medicinsku službu te smo pokazali značajan reformski iskorak i temelj daljnjeg razvoja, ne samo hitne medicinske službe, već zdravstvenog sustava u cjelini. Nit vodilja svega što radimo jesu naši pacijenti koji nam moraju biti u fokusu, a svim učinjenim potvrđujemo kako slijedimo putokaz pokrenute reforme zdravstvenog sustava – Zdravlje je prvo”, zaključio je ministar Beroš i posebno zahvalio Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, kao i zavodima za hitnu medicinu na razini županija, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te svim timovima hitne medicinske službe u zraku, na moru i kopnu na pomoći na tom putu.

    (Priopćenje Ministarstva zdravstva RH)

     

    Integralna izjava prof. dr. Alena Ružića, ravnatelja KBC-a Rijeka na riječkom predstavljanju projekta uspostave Helikopterske hitne medicinske službe u Hrvatskoj:

    „U svom radu 365 dana u godini, 24 sata, KBC Rijeka pruža najkompleksnije usluge iz svih područja kliničke medicine,  zbrinjava sve patologije, sve bolesti, sva hitna stanja domicilnog stanovništva, ali i velikog broja turista tijekom turističke sezone. Pomoć pružamo u svim područjima i mogu s visokim uvjerenjem reći da radimo na najvišoj razini europske dobre kliničke prakse zahvaljujući stalnom ulaganju u  opremu i u kadrove uz  punu podršku našeg osnivača Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva zdravstva. To pokazuju naši rezultati, naši statistički podaci, međutim ovo čemu danas svjedočimo, a to je uspostava HHMS-a (helikopterske hitne medicinske službe), definitivno je strateški projekt Vlade i Ministarstva zdravstva koji predstavlja izniman iskorak unutar hitne medicine kao takve, ali i nadilazi hitnu medicinu i predstavlja ogroman iskorak za ukupno funkcioniranje zdravstvenog sustava te predstavlja ogromnu dobrobit i korak u kvaliteti i u dostupnosti za zdravlje svih naših bolesnika,  kako  kroničnih tako i za svakog građanina  jer nitko ne zna kada mu u životu može zatrebati pomoć uslijed neke hitne situacije koja je potpuno nepredvidiva, od nesreće pa do nekog akutnog događaja.

    Ono što je ključno što ovdje dobivamo zapravo je vrijeme. Najteže bolesti, bolesti koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti, kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji, a  to su primjerice  bolesti kardiovaskularnog sustava, za ishod same bolesti i za ishod u smrtnosti  ključno je vrijeme. Uvođenjem ove hitne helikopterske službe dobivamo na tom vrlo važnom čimbeniku koji omogućava da pacijent dođe u bolnicu u najkraćem vremenu.

    Funkcionalnom integracijom sustava u kojem intervencija počinje na terenu, transportom do helikoptera, helikopter dolazi blizu pacijenta, a potom opet hitnom zemaljskom službom do bolnice  gdje naš Objedinjeni hitni bolnički prijem, ( OHBP) obavlja brzu obradu pacijenta po najmodernijim svjetskim smjernicama. Mi u Rijeci godinama imamo razvijenu aktivnost hitnog liječenja u akutnom infarktu miokarda, ti protokoli su toliko detaljno razrađeni po europskim kriterijima da se više ne događa, kao nekad, da pacijent odlazi u intenzivnu jedinicu pa tek onda u salu. Naši kolege iz OHBP-a takvog pacijenta odmah po dolasku, a riječ je o minutama, pripremaju, izravno ga vode u salu, radi se intervencija, vrijeme je  povezano s očuvanjem bolesnog organa, s preživljavanjem i s konačnim ishodom.

    U cijelom tom vremenskom okviru koji znači život, koji znači zdravlje, uvođenje ovakve helikopterske službe ogroman je pomak, da ne govorimo da je kod moždanog udara gdje se također rade intervencije, trombektomije, vrijeme još važnije. Moderna medicina dolazi do svojih najviših tehnoloških, organizacijskih i stručnih mogućnosti, jer u budućnosti, u narednih nekoliko godina, ne očekujemo prema stavovima stručne javnosti neke revolucionarne nove tehnike već ostajemo na optimizaciji organizacije. Ovo što smo sada postigli u Hrvatskoj, a to je vrijeme koje je ključno, ova služba s postojećom tehnikom, tehnologijom i znanjem, predstavlja  najviše što se učinilo i što se moglo učiniti za ključni iskorak u kvaliteti za sve naše građane.

    Sutra nam predstoji početak rada novog  bolničkog kompleksa na Sušaku punim kapacitetom. Još jednom zahvaljujem cijeloj Vladi i našem ministru zdravstva Viliju Berošu jer je to najveća investicija u hrvatsko zdravstvo,  u vrijednosti 158 000 000 eura. U tom segmentu najranjivije skupine su djeca, žene i rodilje pa u ovom razvoju zdravstvenog sustava, u ovim strateškim projektima koji se isprepliću i međusobnom sinergijom dovode do značajnih iskoraka u kvaliteti, u dostupnosti, a vjerujem i u zadovoljstvu zdravstvenom uslugom. Mislimo da činimo velike korake, i ja se mogu osobno u ime djelatnika KBC-a Rijeka, a vjerujem i u ime svih naših pacijenata zahvaliti i samo poželjeti da ovakve suradnje i ovakvih iskoraka bude što više.“