HR
EN
Ovogodišnji se Svjetski dan srca tradicionalno obilježava 29. rujna uz slogan Pobijedi srcem bolesti srca. Utemeljila ga je Svjetska kardiološka federacija 2000. godine s ciljem informiranja javnosti o bolestima srca koje su jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umre više od 17 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će do 2030. godine kardiovaskularne bolesti biti uzrokom 23 milijuna smrti. Prema podatcima za 2018. godinu, u Hrvatskoj je od bolesti srca i krvnih žila umrlo 23.048 osoba, odnosno 43,7 % od ukupnog broja umrlih, što iznosi gotovo polovinu.
Najčešći rizični čimbenici za kardiovaskularne bolesti jesu pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak i pretilost, zagađenje zraka, kao i manje poznata stanja poput Chagasove bolesti i amiloidoze srca. Pazite na zdravlje svog srca održavajući zdrave prehrambene navike, redovitu tjelesnu aktivnosti i izbjegavajte duhanske proizvode.
U prevenciji prekomjerne tjelesne smanjite unos slatkih napitaka i voćnih sokova, a umjesto toga odaberite vodu ili sokove bez šećera. Zamijenite slatkiše svježim voćem kao zdravom alternativom, a pokušajte smanjiti prerađenu i unaprijed pripremljenu hranu koja često ima visok udio soli, šećera i masnoća.
Tjelesna aktivnost ima velik utjecaj u prevenciji bolesti srca i krvnih žila. Bavite se umjerenom do intenzivnijom tjelesnom aktivnošću najmanje 30 minuta pet puta tjedno. Također se možete baviti i intenzivnom tjelesnom aktivnošću u ukupnom trajanju od najmanje 75 minuta tjedno. Budite aktivniji svaki dan – koristite stube, a umjesto automobilom, idite pješice ili biciklom.
U prevenciji pušenja posebno treba utjecati na mlađe osobe kako bi se oduprle iskušenju započinjanja pušenja. Prestanak pušenja najbolja je stvar koju možete učiniti za zdravlje svog srca. U roku od dvije godine nakon prestanka pušenja, rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno se smanjuje, a nakon 15 godina rizik je jednak kao i kod nepušača.
U vrijeme bolesti COVID-19, osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti suočene su s dvostrukim rizikom. Osim što imaju veći rizik od razvoja težeg oblika bolesti COVID-19, zbog straha od zaraze ne koriste redovito medicinsku skrb i tako dodatno ugrožavaju svoje zdravstveno stanje.
