HR
EN
U Klinici za tumore KBC-a Rijeka predstavljen je novouređen prostor namijenjen intenzivnoj njezi bolesnika. Radi se o prvoj jedinici intenzivne njege za onkološke bolesnike u Hrvatskoj. Uz veliku pomoć i podršku Uprave KBC-a Rijeka, projekt Jedinice intenzivne njege za onkološke bolesnike realiziran je i u okviru Klinike za tumore KBC-a Rijeka, apsolutno vodeći se primjerima dobre prakse u najmodernijim svjetskim onkološkim centrima. Za uređenje prostora i nabavku sve potrebne dijagnostičke opreme izdvojeno je 100 000 eura. Jedinica intenzivne njege za onkološke bolesnike Klinike za tumore ima 5 kreveta intenzivne njege koji su opremljeni sa svom potrebnom opremom za praćenje svih vitalnih funkcija. Od ukupno pet kreveta intenzivne njege, dva kreveta nalaze se u tzv. izolacijskom dijelu koji je po svim pravilima struke napravljen za smještaj i zbrinjavanje imunokompromitiranih pacijenata koji uz intenzivne mjere iziskuju i mjere izolacije.
Klinika za tumore KBC-a Rijeka u posljednje je dvije i pol godine provela niz organizacijskih promjena u svrhu poboljšanja skrbi i kvalitete liječenja onkoloških pacijenata. Svakako, jedna od najvećih organizacijskih promjena bila je uvođenje multidisciplinarnog pristupa u liječenju onkoloških pacijenata. Upravo zato što onkološki pacijent ne treba samo zbrinjavanje maligne bolesti nego svih nuspojava i komplikacija onkološke terapije, kao i često udruženih multiplih koomorbiditeta, nametnula se potreba za uvođenjem multidisciplinarnog pristupa kao integralnog dijela skrbi za ove bolesnike u okviru Klinike za tumore KBC-a Rijeka.
„Naša Klinika, uz veliku i kontinuirano podršku Uprave KBC-a Rijeka, oformila je Jedinicu intenzivne njege za one onkološke bolesnike kod kojih mjerama intenzivne njege možemo pomoći da otklonimo akutni agens i nastavimo s aktivnim onkološkim liječenjem u namjeri postizanja dugotrajne remisije. Radimo na projektima koji su uz bok vodećim europskim onkološkim centrima. Također, razvojem moderne onkološke terapije koja uključuje i sustavnu onkološku terapiju i radioterapiju i sve većim brojem indikacija za primjenu pojedinih modaliteta liječenja, kao i povratak onkoloških pacijenata na liječenje u KBC Rijeka u posljednje dvije godine porastao je 150 %. Stoga, otvaranje Jedinice intenzivne njege nametnuo se kao logičan slijed događaja u svrhu pružanja maksimalne moguće medicinske skrbi, kao i objedinjavanja skrbi za onkološke pacijente na jednom mjestu. Uspješna organizacija intenzivne njege onkoloških bolesnika osigurava bolju prognozu za one s reverzibilnim komplikacijama i dostojanstvenu skrb za one u terminalnim fazama bolesti. Naše sjajne medicinske sestre sve su prošle edukaciju iz mjera intenzivne njege i zbrinjavanja akutnih stanja, osobito za onkološke bolesnike, stoga djelatnici ove Klinike s veseljem iščekuju otvaranje Jedinice intenzivne njege“, istaknula je izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, predstojnica Klinike za tumore KBC-a Rijeka.
„Drago mi je što samo danas ovdje na otvorenju kapaciteta intenzivne njege u sklopu Klinike za tumore. Naš cilj je omogućiti najbolju moguću i što raniju terapiju kad govorimo o već dijagnosticiranim pacijentima, u svim segmentima, od rane dijagnostike pa do rehabilitacije najosjetljivjim bolesnicima dati ono najbolje što možemo. Dogodile su se velike promjene u pozitivnom smislu što se tiče kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite kod nas. Zahvaljujem se predstojnici i cijelom timu Klinike. Cilj je da pacijenti budu detaljno obrađeni i da se bez odgode krene s terapijom. Uveli smo sve ono što je u svijetu sada dostupno. Vidimo i trend sve veće prisutnosti bolesnika iz drugih dijelova Hrvatske koji prepoznaju kvalitetu naše Klinike za tumore i dolaze ovdje. Iskorak u kvaliteti je i sustav za prevenciju i rano liječenje komplikacija, imamo i koordinaciju kontrolnih pregleda. Pacijenti su dobili novu dimenziju života upravo ovakvim preustrojem Klinike. Sve uspješnije liječimo pacijente sa zloćudnim bolestima. Ovo što mi danas otvaramo, jest mogućnost da ćemo naše pacijente zbrinuti ovdje na Klinici“, rekao je prof. dr. sc. Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka.
S obzirom na današnju modernu onkološku terapiju koja uključuje sustavnu terapiju i napredne metode radioterapije i sagledavanje onkološke bolesti kao kronične bolesti, nametnula se potreba, a po uzoru na razvijene europske i američke centre za osnivanjem Jedinice intenzivne njege za onkološke bolesnike u okviru Klinike za tumore KBC-a Rijeka. Tako, primjerice, u poznatoj američkoj Mayo Clinic jedinica intenzivne njege za onkološke bolesnike uvedena je u veljači 2023.
Prije samo nekoliko godina onkološka bolest, osobito metastatska bolest gledala se kao „smrtna presuda“, međutim danas razvojem moderne onkologije onkološka bolest sve više postaje kronična bolest koja nameće nužnost za multidisciplinarnim i agresivnijim pristupom. Kod ovakvog pacijenta, ako mjerama intenzivne njege otklonimo čimbenik koji je doveo do akutnog pogoršanja stanja, možemo nastaviti s onkološkim liječenjem i postići dugotrajnu remisiju. Prema dosadašnjim istraživanjima, odnosno na temelju recentnih svjetskih publikacija, rana primjena mjera intenzivne njege kod onkoloških pacijenata koji za to imaju indikaciju, povezana je sa značajno većim preživljavanjem.
Posljednjih godina, u KBC-u Rijeka postignut je značajan napredak u liječenju onkoloških pacijenata. Naime, razvojem moderne onkološke terapije koja uključuje imunoterapiju, ciljanu biološku terapiju, preciznu radioterapiju i radiokirurške metode, onkološka bolest danas je u velikog broja bolesnika postala kronična bolest. Odnosno, danas kod velikog broja onkoloških bolesnika očekujemo preživljavanje ili pak dugotrajnu remisiju. U svom putu liječenja, ovi onkološki bolesnici, kao jedna od najranjivijih skupina bolesnika (s obzirom na priliježuću malignu bolest), mogu se suočiti s nizom potencijalnih nuspojava i komplikacija liječenja. Moderna onkološka terapija povezana je sa značajnim poboljšanjem ishoda liječenja i preživljavanja onkoloških bolesnika, ali s druge strane ista je terapija povezana s nizom nuspojava koje mogu biti životno ugrožavajuće, npr. hepatitis, miokarditis, pneumonitis i slično, kao posljedica imunoterapije. Ovakve nuspojave zahtijevaju pojačan nadzor i multidisciplinarnu skrb. Također, sama kemoterapija može biti povezana sa stanjem koje nazivamo febrilnom neutropenijom, koja može biti udružena sa septičnim stanjem koje zahtjeva pojačan nadzor, odnosno intenzivno zbrinjavanje. Bilo koji oblik sustavne onkološke terapije može biti povezan s nuspojavama koje mogu zahvatiti bilo koji organski sustav i izazvati zatajenje bilo kojeg organskog sustava, zbog čega su potrebne mjere intenzivne skrbi.
