HR
EN
Prenosimo tekst Novog lista o rezultatima istraživanja “Liječnice u srednjem menadžmentu bolničkih ustanova u Republici Hrvatskoj”.
Klinički bolnički centar Rijeka vodeći je po broju žena na rukovodećim pozicijama među najvećim hrvatskim bolnicama, a riječ je o kategoriji srednjeg i visokog menadžmenta koja se uspoređivala sa svim drugim hrvatskim kliničkim bolničkim centrima.
Pokazalo je to istraživanje “Liječnice u srednjem menadžmentu bolničkih ustanova u Republici Hrvatskoj” koje provodi Maja Vizjak s Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu. Istraživanje je dio šireg projekta “Od stvarnih do virtualnih migracija – VrtualM” koji je financiran putem kompetitivnog programa NextGenerationEU (NGE) čiji je cilj potaknuti gospodarski oporavak Europe i osnažiti otpornost društva kroz znanstvena istraživanja koja ispunjavaju kriterij vidljivih učinaka na društvo. Podaci o broju žena preuzeti su najvećim dijelom iz materijala autorice, uz njezinu suglasnost te su uspoređeni su i s aktualnim podacima dostupnim na mrežnim stranicama zdravstvenih ustanova koje je istraživanje obuhvatilo, sve kako bi se isključila moguća značajna odstupanja u ovom potencijalno dinamičnom području.
Tako u KBC-u Rijeka trenutno radi devet predstojnika i devet predstojnica klinika, što čini omjer 1:1, odnosno 50 posto predstavnika oba spola. S druge strane, u ostalim KBC-ima više je muškaraca u vodstvu klinika. KBC Zagreb pokazuje izrazitu neravnotežu s tek dvije žene među 21 predstojnika klinika, što ukazuje na snažnu dominaciju muškaraca. KBC Sestre Milosrdnice ima nešto uravnoteženiji omjer, ali i dalje prevladavaju muškarci s 11 muškaraca naspram pet žena ili 31,2 posto. KBC Osijek bilježi omjer devet muškaraca i četiri žene dok su u KBC-u Split muškarci i dalje u blagoj većini, s deset muškaraca i šest žena kao predstojnicama klinika, odnosno 37,5 posto. Kada se gleda ukupno na razini svih KBC-a, 31 posto svih predstojnika klinika su žene, za razliku od riječkih čak 50 posto.
Kada je riječ o konkretnim imenima žena u medicinskom dijelu menadžmenta riječkog KBC-a, radi se o Klinici za dermatovenerologiju koju vodi prof. dr. Ines Brajac, na čelu Klinike za dentalnu medicinu je prof. dr. Vlatka Debeljak, Kliniku za infektivne bolesti predvodi prof. dr. Irena Slavuljica, a Kliniku za maksilofacijalnu kirurgiju prof. dr. Margita Belušić. Na čelu Klinike za neurologiju nalazi se prof. dr. Vladimira Vuletić, dok Kliniku za oftalmologiju vodi prof. dr. Tea Čaljkušić-Mance, Kliniku za pedijatriju predvodi prof. dr. Iva Bilić Čače, a Kliniku za psihijatriju prof. dr. Ika Rončević Gržeta. Kliniku za tumore vodi prof. dr. Ivana Mikolašević, Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju vodi prof. dr. Maja Abram, dok je na čelu Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju prof. dr. Danijela Vrdoljak-Mozetič. Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku predvodi prof. dr. Lidija Bilić-Zulle, a Klinički zavod za transfuzijsku medicinu prof. dr. Sanja Balen.
Kada je riječ o pozicijama na čelu kliničkih zavoda, koji u praksi predstavljaju klinike bez postelja, situacija je bolja. Više žena na tim pozicijama, uz KBC Rijeka gdje su četiri predstojnice kliničkih zavoda naspram dvojice predstojnika ili 66,7 posto žena, ima KBC Zagreb s 62,5 posto žena, u KBC-u Osijek taj broj je izjednačen, odnosno 50 posto, a u KBC-u Sestre Milosrdnice samo su tri muškarca na pozicijama. U KBC-u Split je pet kliničkih zavoda, od toga je žena samo na čelu jednog, što daje 20 posto. Gledano ukupno na razini svih KBC-a, situacija je nešto bolja: 46 posto je žena na pozicijama predstojnika kliničkih zavoda u odnosu na navedenih riječkih 66,7 posto.
Ako se pak zbroje klinike i klinički zavodi koji su po rangu organizacijsko-upravljačkih jedinica isti, u KBC-u Rijeka 54 posto je predstojnica, u KBC-u Zagreb 23 posto, KBC-u Osijek 38 posto, KBC-u Sestre Milosrdnice 26 posto, a u KBC-u Split 44 posto.
Što se pak tiče visokog menadžmenta, sve suradnice ravnatelja riječke bolnice prof. dr. Alena Ružića su žene. Konkretno, to su zamjenica ravnatelja i pomoćnica za financije Nikolina Đuran, pomoćnica za sestrinstvo Snježana Juričić, pomoćnica za pravne poslove Sandra Ivić i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu prof. dr. Renata Dobrila-Dintinjana. Na najvišem stručnom tijelu bolnice je Stručno vijeće, a i na njegovom je čelu žena, prof. dr. Sanja Balen.
Što se tiče članica uprave ostalih KBC-a, KBC Zagreb ima 40 posto žena, KBC Sestre Milosrdnice 33 posto, KBC Split 80 posto, a KBC Osijek 60 posto žena koje rade kao pomoćnice ravnatelja. Na nacionalnoj razini, 60 posto visokih funkcija u najvećim bolnicama obnašaju žene.
Vizjak, koja je osim KBC-a analizirala i druge kategorije zdravstvenih ustanova, zaključuje da u medicini, na razini cijele Hrvatske, brojem zaposlenih osoba dominiraju žene te da su zdravstvene ustanove ženska radilišta, ali da je poražavajuće nizak broj žena na rukovodećim pozicijama, posebno važnijim mjestima – srednjem menadžmentu. Prilike za upravljanjem im se otvaraju tek na nižim razinama kao što su odjeli i odsjeci te u općim bolnicama u srednjim i malim gradovima.
Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić kaže kako riječka bolnica s ponosom može istaknuti da popravlja trendove u pogledu rodne ravnopravnosti na srednjim i visokim menadžerskim pozicijama u hrvatskom zdravstvu.
– Znanje, marljivost, sposobnosti organizacije radnih procesa i upravljanja kadrovima, te odnos prema pacijentima, meni su ključni su za odabir suradnika koji će kvalitetno obavljati rukovodne funkcije u medicini. Gotovo milijun posjeta u našim poliklinikama, 39.000 hospitalizacija, 69.000 pacijenata obrađeno u OHBP-u, 24.000 pacijenata obrađeno u dječjoj hitnoj službi nove bolnice, 2.017 novorođene djece, 22.000 provedenih hemodijaliza – sve tijekom prošle godine, samo su neki od brojeva koji govore koliko smo intenzivno i predano radili za naše pacijente. Važno je napomenuti da svi brojevi koji pokazuju pružene usluge, ne samo ovi sada navedeni, u trajnom linearnom porastu svake godine od kada sam na čelu KBC-a Rijeka. Također, posebno sam ponosan što je prema posljednjem neovisnom istraživanju koje je provela Hrvatska liječnička komora u mom mandatu KBC Rijeka stekla status najbolje velike bolnice po kvaliteti upravljanja. Drago mi je što je iznesena analiza pokazala visok udio žena na rukovodnim mjestima, no to nije rezultat nekog posebnog plana, već rezultat dosljedne provedbe kvalitativnih načela u odabiru čelnika. Zahvaljujem svim svojim suradnicama i suradnicima u osobno ime, ali i u ime svih djelatnika kojima su oni šefovi – njihovih timova, kao i u ime onih najvažnijih, zbog kojih smo tu – naših pacijenata. Njima će ovi podaci možda biti zanimljivi, no nama je u fokusu rada kvalitetna i dostupna usluga u čijem se poboljšanju kao složan tim profesionalaca maksimalno trudimo unositi poboljšanja uvažavajući sve postojeće okolnosti koje utječu na naš rad, poručuje Ružić.
Izvor: Novi list
Ponosni smo na uspjehe koje ovo istraživanje donosi, kao što smo ponosni na status najbolje velike bolnice u Republici Hrvatskoj po kvaliteti upravljanja prema istraživanju Hrvatske liječničke komore.
Važno je naglasiti da pored navedenih organizacijskih jedinica, veliki sustav koji zbog posebnog zakonskog statusa formalno ne ulazi u kliničke zavode istraživanjem nije obuhvaćen – Objedinjeni bolnički hitni prijem (OHBP) što djeluje na dva lokaliteta i u vrhuncu opterećenja dnevno obradi i do 500 bolesnika, također vodi žena – istaknuta stručnjakinja i menadžerica, doc. dr. Martina Pavletić. Pročelnica Pavletić je od početka vodila ustroj i razvila moderan sustav hitne medicine u KBC-u Rijeka koji je prepoznat kao centar izvrsnosti na nacionalnoj razini.
Studija metodologijom nije obuhvatila jedinice koje nemaju kliničku razinu, a koje veličinom i značajem čine nezaobilaznu osnovu sveobuhvatnosti usluga koje KBC Rijeka pruža, a također su pod vodstvom istaknutih stručnjakinja – žena. To su Zavod za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu na čijem je čelu prof. dr. Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić, Zavod za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju sa čelnicom Ivanom Rede, prof, Zavod za audiologiju i fonijatriju koji vodi doc. dr. Diana Maržić, Zavod za integrativnu i palijativnu skrb pod palicom prof. dr. Karmen Lončarek, te Zavod za kliničku farmakologiju čija je voditeljica prof. dr. Vera Vlahović Palčevski.
