Osipi kod djece

rije sustavnog cijepljenja, ospice su bile gotovo obavezna bolest u djetinjstvu. Danas su rijetke, a obolijevaju necijepljene osobe i dojenčad u vrijeme kada je smanjen broj zaštitnih antitijela od majke.

Ospice su zarazna bolest uzrokovana virusom ospica (morbilivirus). Ulazno mjesto virusa u organizam je dišni sustav, kapljičnim putem iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Sedam do 14 dana nakon izloženosti virusu pojavljuju se prvi simptom u vidu povišene temperature, malaksalosti, gubitka apetita te kataralni simptomi (hunjavica, kašalj poput laveža psa, grlobolja). Ponekad je prisutna upala očne spojnice (konjunktivitis). Četvrtog ili petog dana bolesti pojavljuje se osip – tipično najprije iza ušiju i na čelu, a tijekom sljedeća dva ili tri dana zahvaća redom lice, vrat, trup i udove. Osip je crvene boje, poput sitnih pjegica, a s pojavom osipa temperatura se obično spušta na normalu i kataralni simptomi prolaze. Specifično liječenje ne postoji. Bakterijske komplikacije liječe se antibioticima.

zročnik je virus rubele koji se prenosi kapljičnom infekcijom tijekom govora, kašlja i kihanja. Inkubacija je 2 do 3 tjedna. Bolest je obično blagog tijeka u djece, ali je opasna za trudnice jer može izazvati teška oštećenja ploda. Od rubeole su prije obaveznog cijepljenja najčešće obolijevala djeca predškolske i školske dobi. I danas ima pojedinačnih slučajeva i manjih epidemija jer oko 10 % odraslih osoba nije zaštićeno zbog neprovedenog cijepljenja ili gubitka imunosti tijekom godina.

Simptomi su blagi. Temperatura može biti umjereno povišena. Crvene mrlje na koži pojavljuju se najprije po koži trupa i lica, a oko trećeg dana šire se na ruke i noge. Povećani su limfni čvorovi na vratu i glavi, a rjeđe slezena. Komplikacije su rijetke.

odene kozice česta su dječja bolest, posebno u kolektivima. Uzročnik je varičela zoster, virus koji se širi kapljičnim putem, zrakom ili kontaktom s kožom bolesnika. Vodene kozice obično su blaga bolest s velikom zaraznosti. Posebnu pažnju treba posvetiti higijeni i ublažavanju svrbeža.

Bolest započinje s povišenom tjelesnom temperaturom, malaksalosti i karakterističnim osipom, najprije na trupu u obliku nekoliko malih crvenih uzdignutih točkica (papula) koje se ubrzo napune tekućinom i stvaraju karakteristične male mjehuriće (vezikule). Zatim se osip širi na vrat, vlasište i lice, pa ruke i noge. Osip može biti sasvim blag ili pak prekrivati čitavu površinu tijela. Mjehurići pucaju i nastaju svjetlosmeđe krastice koje polako tamne dok na kraju ne otpadnu, uglavnom u roku od dva tjedna od početka bolesti. Za bolest je karakteristično da u isto vrijeme na koži postoje sve faze osipa (papula, vezikula, krusta). Traje obično 7 do 10 dana.

arlah je zarazna bakterijska osipna bolest uzrokovana beta-hemolitičkim streptokokom grupe A. Streptokok se obično nalazi u ždrijelu, može izazvati upalu grla (anginu) i prenosi se kapljičnim putem. Šarlah se može preboljeti više puta. Osip se obično pojavljuje nakon inkubacije od 3 do 5 dana i traje do tjedan dana. Najprije zahvaća vrat, trup i ekstremitete, dok su dlanovi i tabani obično pošteđeni. Osip je svjetlocrven s malim kvržicama nalik na “brusni papir”, a mogu se pojaviti i sitna točkasta krvarenja. Nisu rijetke crvene linije na kožnim pregibima oko vrata ili laktova. Karakteristično je crvenilo obraza s bljedilom kože oko usana.

Liječenje se provodi antibioticima, čime se sprječavaju komplikacije i širenje šarlaha na drugu djecu i članove obitelji.

eta bolest (označava peto mjesto u nizu zaraznih bolesti s osipom) uzrokovana je parvovirusom B19, koji se prenosi kapljičnim putem i preko krvi (transfuzije).  Češća je u djece školske dobi. Bolest karakterizira krupnomrljast osip koji se javlja na mahove i u fazama, pretežno na licu i udovima.  Kožne promjene šire se i spajaju, u središtu koža blijedi i razvija se karakterističan crtež poput zemljopisne karte ili mreže. Rijetko su prisutne tamnocrvene mrlje (enantem) na sluznici ždrijela. Peta bolest traje 1 do 2 tjedna. Nakon desetak dana crvenilo nestaje i prisutno je perutanje zahvaćene kože. Bolest nije jako zarazna, a prijenos je moguć tjedan dana prije pojave prvih simptoma do kraja javljanja osipa. Terapija je simptomatska. Cjepivo protiv pete bolesti ne postoji.

esta bolest ili trodnevna groznica jedna je od najčešćih osipnih dječjih bolesti. Pretežno obolijevaju dojenčad i djeca mlađa od 3 godine. Uzročnik je humani herpes-virus 6 i 7, a ulazno mjesto je sluznica gornjih dišnih putova. Bolest počinje iznenadnom visokom temperaturom, koja može doseći vrijednosti iznad 40 °C. Drugih simptoma nema, a opće stanje djeteta nije poremećeno.

Visoka temperatura traje 3 do 4 dana, nakon čega naglo pada uz pojavu osipa po vratu i trupu te zatim širenjem na lice, ruke i noge. Osip ima izgled mrlja svjetlocrvene boje, ponekad malo iznad razine kože i nije praćen svrbežom. Traje najviše 1 do 2 dana. Liječenje je simptomatsko.

olest šake, stopala i usta blaga je osipna bolest, karakterizirana osipom u obliku crvenih mjehurića koji se vrlo brzo raspuknu. Uzročnik je Coxsackie (kokseki) virus. Ima epidemijski karakter i česta je u dječjim kolektivima. Najčešće se javlja sezonski, u ljeto i jesen, kod djece predškolskog i školskog uzrasta. Inkubacija je 3 do 6 dana. Povišena temperatura prvi je znak bolesti, nakon koje slijedi grlobolja koja može biti praćena lošim apetitom i slabošću. Jedan do dva dana nakon početka bolesti mogu se pojaviti bolni mjehurići na jeziku, desnima i unutarnjoj strani obraza te crveni osip, ponekad s mjehurićima na dlanovima, tabanima i stražnjici, koji nije praćen svrbežom. Promjene su prisutne oko tjedan dana. Komplikacija nema. Terapija je simptomatska, uz higijenske mjere.

sip može biti posljedica alergijske preosjetljivosti na hranu ili lijekove. Najčešće se  manifestira urtikarijskim osipom. Dok su za akutni oblik urtikarije češći uzroci hrana, konzervansi, lijekovi i ugrizi insekata, u 50 % kroničnih oblika urtikarije ne može se utvrditi uzrok.

Alergijski osip kod djece se može prezentirati i drugom kliničkom slikom.  Najčešći je atopijski dermatitis, prisutan kod oko 20 % djece predškolske dobi. Razvoju bolesti pridonose genetska sklonost, oštećena kožna barijera, čimbenici okoline i imunološki status djeteta. Eliminacijska je dijeta važna, naročito kod manje djece s dokazanim alergenom hrane. Bolest mogu pogoršati udahnuti i kontaktni alergeni, pa je vrlo važno provesti eradikacijske mjere u suzbijanju grinja i kućne prašine u prostoru u kojem dijete boravi.

Čest uzrok makulopapuloznog osipa jest reakcija kože uslijed pojačanog znojenja tijekom ljetnih mjeseci ili pak pretoplog oblačenja neovisno o godišnjem dobu, kada dolazi do začepljenja i upale izvodnih kanalića žlijezda znojnica.

U djece su česte i dermatomikoze, bolesti kože, vlasišta i noktiju uzrokovane gljivicama.  Najčešća je mikrosporija (uzročnik Microsporum canis), a izvor infekcije uglavnom zaražena mačka.

ada treba potražiti hitnu liječničku pomoć?

• Kada kod djeteta izbije osip praćen općim simptomima, poput lošeg općeg stanja, vrućice, glavobolje, ukočenosti u vratu, povraćanja ili učestalih stolica – treba hitno učiniti laboratorijske pretrage i primijeniti odgovarajuću terapiju.
• Kod urtikarije, bilo da se radi o alergijskoj reakciji na hranu ili lijekove – treba obratiti pažnju na otežano disanje i oticanje lica, posebno jezika ili usnica. Anafilaksija je ozbiljna, po život opasna, generalizirana reakcija preosjetljivosti.
• Kod petehijalnog osipa praćenog visokom temperaturom i lošim općim stanjem djeteta – jer pobuđuje sumnju na meningokoknu sepsu.