HR
EN
U Zagrebu je od 4. do 6. svibnja 2017. u sklopu proslave 100-te godišnjice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan iznimno uspješan regionalni stručni skup kliničke i neuroznanstvene svjetske elite za dubinsku stimulaciju mozga „Novi obzori u neurologiji i psihijatriji“. Skup je 4. svibnja 2017. u kongresnom centru hotela Westin otvoren pozdravnim govorima ministra zdravstva, prof.dr. Milana Kujundžića, te dekana Medicinskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Marijan Klarice.
Drugi regionalni susret na temu dubinske stimulacije mozga organizirala je Klinička bolnica Dubrava u Zagrebu i KBC Rijeka u suradnji s Jedinicom za funkcionalnu neurokirurgiju, London University College, Queen Square London. U organizaciji su također sudjelovali Medicinski fakulteti u Zagrebu i Rijeci.
Organizacioni tim skupa predvodili su: doc. dr. sc. Darko Chudy, pročelnik Zavoda za neurokirurgiju KB Dubrava, doc. dr. Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju KBC Rijeka, te prof. dr. Patricia Limousin i prof. dr. Marwan Hariz s Londonskog Instituta za neurologiju.
Dubinska stimulacija mozga (DBS) razvija se posljednjih 30 godina kao izvanredna mogućnost liječenja nekoliko različitih poremećaja, a u posljednjem desetljeću značajno se razvila i u Hrvatskoj. DBS tim KB Dubrava pod vodstvom pročelnika Zavoda za neurokirurgiju, doc. dr. sc. Darka Chudya upravo je u primjeni DBSa zabilježio izvanredne rezultate.
O radu tima u KB Dubrava i značenju održanog skupa dr. Chudy kaže: „Od 2000.godine dosad smo uspješno primijenili DBS kod 150 pacijenata. To je uvijek kompleksan timski rad jer radi se o invanzivnom zahvatu i ne želimo pacijenta izvrgavati DBS-u ako nismo uvjereni da ćemo postići očekivati uspjeh. Za sve nas u timu izuzetno je važno održavati komunikaciju sa stručnjacima iz svjetskih centara za DBS a sada smo u Zagrebu uspjeli okupiti doista prva imena DBS-a u svijetu. Bila je to jedinstvena prilika za razmjenju iskustava, za učenje, ali i razmatranje novih mogućnosti upotrebe DBS-a. Primjerice, hrvatsko zakonodavstvo još ne dopušta psihokirurške zahvate na psihijatrijskim pacijentima, a od prof dr. Marwana Hariza imali smo prilike čuti o iznimnim mogućnostima primjene kod pacijenata s depresijom ili opsesivno-kompulsivnim poremećajem.“
„Vrlo je važno razmjenjivati znanja i iskustva iz područja dubinske stimulacije mozga a i neuroznanosti, temeljnom području za sve, te imati priliku čuti i učiti od pionira i svjetskih eksperata iz tih područja koja mijenjaju današnje horizonte i mogućnosti terapijskog djelovanja do nevjerojatnih širina. Samim tim i u svim dijelovima Hrvatske možemo promijeniti i unaprijediti naše vidokruge u području bolesti pokreta ali i u drugim srodnim područjima što će najviše koristiti našim pacijentima. “ naglasila je doc. dr sc. Vladimira Vuletić.
Uz članove organizacionog tima, u stručnom dijelu skupa sudjelovali su: prof. dr. Nenad Bogdanović (Norveška, Švedska), prof. dr. Vedran Deletis (Hrvatska, SAD), dr. Dejan Georgiev (Slovenija, Švedska, Velika Britanija), prof. John Hardy (Velika Britanija), akademik Ivica Kostović (Hrvatska), prof. dr. Elena Moro (Francuska), prof. dr. Zvezdan Pirtošek (Slovenija), prof. dr. Marko Radoš (Hrvatska), prof. dr. John Rothwell (Velika Britanija), prof. dr. Bomin Sun (Kina), prof. dr. Marina Svetel (Srbija), prof. dr. Nenad Šestan (SAD), dr. Istvan Valalik (Mađarska), prof. dr. Ludvic Zrinzo (Velika Britanija).
Više od 150 000 pacijenata diljem svijeta s poremećajem pokreta otpornim na lijekove liječeno je dubinskom stimulacijom mozga, a na stručnom skupu prezentirali su se dosadašnji rezultati u liječenju te razmatrana budućnost ove metode. Stručan skup bio je koristan za opće neurologe zbog isticanja važnosti postavljanja točne kliničke dijagnoze i prepoznavanja uzroka kliničkih poremećaja; prikazani su klinički fenotipi različitih oblika hiperkinetičkog i hipokinetičkog poremećaja. Raspravljalo se o kriterijima odabira za operaciju koje je nužno primijeniti radi odabira odgovarajućih kandidata i slanja tih pacijenata u kirurške centre, te o tehnikama ugradnje uređaja za DBS, snimanju, neurofiziološkoj analizi, kriterijima i problemima vezanima uz poremećaje kretanja i ostalim naprednim terapijama za Parkinsonovu bolest. Razgovaralo se i o novim indikacijama za DBS, a svi sudionici imali su priliku sudjelovati u radionicama u kojima su prezentirali i vlastite slučajeve, te u stručnom krugu raspraviti moguća rješenja i dileme.
Na stručnom skupu sudjelovali su i članovi Studentske sekcije za neuroznanost, te su mnogi studenti imali prilike po prvi puta uživo slušati prezentacije i sudjelovati u diskusiji s velikanima hrvatske i inozemne neuroznanosti, a novi broj časopisa studenata medicine Gyrus biti će posvećen upravo dubinskoj stimulaciji mozga.
