HR
ENZahvaljujući zajedničkoj inicijativi Međunarodne udruge za epilepsiju i Međunarodne lige protiv epilepsije od 2015. godine, drugi ponedjeljak u veljači obilježava se širom svijeta kao Međunarodni dan epilepsije te će se ove godine obilježiti 12. veljače.
U našoj zemlji je odlukom Hrvatskog sabora iz 2008. godine 14. veljače proglašen Nacionalnim danom oboljelih od epilepsije, na dan Sv. Valentina koji se smatra zaštitnikom oboljelih od epilepsije.
Glavni cilj međunarodne i nacionalne kampanje je podizanje svijesti građana i zdravstvenih timova o epilepsiji, izazovima s kojima se bolesnici svakodnevno susreću, kao i smanjenje stigme prema oboljelima od epilepsije.
Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka i ove se godine priključuje inicijativi obilježavanja Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije pod nazivom “Osvijetlimo epilepsiju” i “Upalimo svjetla za epilepsiju”. Akciju su podržali Grad Rijeka i Lučka uprava Rijeka osvjetljavanjem fontana na Jadranskom trgu i lučkih dizalica na Molo longu ljubičastom bojom u ponedjeljak, 12. veljače, u večernjim satima kako bi se iskazala podrška oboljelima od epilepsije.
Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti, a karakterizirana je ponavljanjem neprovociranih epileptičkih napadaja. Postoje različiti tipovi epileptičkih napadaja, a isto tako i različiti oblici epilepsije, bolesti od koje su bolovale i mnoge poznate i uspješne osobe u povijesti poput Napoleona Bonapartea, Julija Cezara, Alfreda Nobela, Vincenta Van Gogha.
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije oko 50 milijuna ljudi širom svijeta ima epilepsiju. Procjenjuje se da šest milijuna ljudi u Europi boluje od epilepsije, a svake se godine dijagnosticira 300 000 novih slučajeva bolesti. U Hrvatskoj boluje oko 40 000 ljudi. Uzroci nastanka bolesti i simptomi izrazito su raznoliki – u odrasloj dobi najčešći su uzroci moždani udari, ozljede glave, tumori i infekcije središnjeg živčanog sustava. Nasljedna predispozicija, tj. genetski čimbenici također imaju ulogu u pojavi epileptičkih napadaja.
Uz ovu se bolest još uvijek, nažalost, vezuju brojne predrasude pa je stigmatizacija bolesti pacijentima ponekad teža i od bolesti same, što uz uobičajene zdravstvene probleme može rezultirati i psihičkim poteškoćama kako bolesnika tako i članova njihovih obitelji. Neke uobičajene zablude o epilepsiji su da je zarazna, da je mentalna (psihička) bolest i da osobe s epilepsijom ne mogu voditi normalan život. Zakonodavstvom koje se temelji na međunarodno prihvaćenim standardima ljudskih prava, može se spriječiti diskriminacija i kršenje prava, poboljšati pristup zdravstvenim uslugama i povećati kvaliteta života osoba s epilepsijom.
