Potvrda znalačkog upravljanja krizom u vrijeme hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU-a

• • 05 SVI 23
  

  Inicirane odluke dokazano bile pravodobne i efikasne u zaštiti zdravlja građana kroz kontrolu bolesti COVID-19

  Svjedočimo vijesti da nakon 1193 dana švedsko predsjedništvo Vijeća EU-a ukida mehanizam Integriranog političkog odgovora na krize (IPCR) koji je Hrvatska, za vrijeme svog predsjedanja Vijećem EU-a, bila aktivirala već 28. siječnja 2020. upravo kako bi se Europska unija na vrijeme počela pripremati na tada vrlo izglednu pandemiju koronavirusa.

  Tema upravljanja krizama u društvu iz relativno teoretskih okvira salonskih diskusija u javnim sferama prešla je u svakodnevnicu svakog građanina dramatično naglo. Javnost se sjeća početka ne tako davne 2020. godine i širenja zaraze ne previše poznatim virusom u Kini. Ono što je do tada egzistiralo samo u  sferi kinematografije znanstvene fantastike, preko noći postaje stvarnost.

  Upravljanje krizom ne znači isključivo hvatanje u koštac s bremenitom problemima u realnom vremenu, kvalitetno upravljanje podrazumijeva i anticipaciju i kretanje kauzaliteta, ne isključivo u linearnom uzročno-posljedičnom diskursu, već i snalaženje u kompleksnijem algoritmu donošenja odluka. Neke od njih su u sferi predviđanja mogućih scenarija te priprema odgovora na svaki od mogućih, kako bi se minimalizirali negativni efekti, ako ne i otklonili.

  Ovo je samo podsjetnik o tome kako je Hrvatska za vrijeme svog prvog predsjedanja Unijom munjevito i prije svih ostalih prepoznala potencijalnu ugrozu koronavirusa, mnogo ranije nego što se proširio kao pandemija te pravovremeno aktivirala mehanizam IPCR-a, koji je Švedska ukinula.

  Koliko je spomenuta odluka hrvatskog predsjedništva Vijeća EU-a bila pravodobna, najbolje govori sljedeća kronologija tijekom 2020. godine:

  • 8. siječnja: Kina proglašava epidemiju u Wuhanu

  • 9. siječnja: WHO potvrđuje

  • 15. siječnja: od HZJZ-a zatražena izrada informativnih letaka o koronavirusu i budno praćenje situacije

  • 21. siječnja: Hrvatska je prva članica EU-a koja u zračnim lukama ima informativne letke o koronavirusu (na hrvatskom, engleskom i kineskom jeziku)

  • 22. siječnja: Kina stavlja grad Wuhan u karantenu

  • 28. siječnja: Hrvatska aktivira IPCR

  • 30. siječnja: WHO proglašava “javno-zdravstvenu prijetnju međunarodnog značaja” (PHEIC)

  • 31. siječnja: prva dva slučaja zaraze koronavirusom na europskom tlu detektirana su u Italiji

  • 3. veljače: ministar Vili Beroš, koji je imenovan 31. siječnja, već u Bruxellesu ima sastanak s povjerenicom za zdravstvo Kyriakides i za krizne situacije Lenarčić i traži hitan sastanak europskih ministara zdravstva već 7. veljače

  • 7. veljače: ne održava se sastanak jer zbog dotad malog broja slučajeva zaraze u velikoj većini članica EU-a koronavirus uopće nije tema niti se to pitanje još smatra alarmantnim

  • 13. veljače: na hrvatsku inicijativu održava se prvi izvanredni sastanak europskih ministara zdravstva pod hrvatskim predsjedanjem, ali tek nakon što je u tjedan dana došlo do eksponencijalnog broja slučajeva diljem Europe

  • 25. veljače: prvi slučaj zaraze zabilježen je u Hrvatskoj

  • 6. ožujka: drugi izvanredni sastanak europskih ministara zdravstva pod hrvatskim predsjedanjem

  • 11. ožujka: WHO proglašava pandemiju

   

  Primjer je to koji slikovito pokazuje da i u komparativnom smislu, na razini EU-a, aktualna Vlada RH ima značajne rezultate kada je riječ o upravljanju krizama.

   

  

Galerija