HR
EN
Na Medicinskom fakultetu u Rijeci u četvrtak 15. rujna organiziran je stručni sastanak fokus grupe u okviru Erasmus+ projekta TIPS (Trauma-informed practices in public services/ Praksa djelatnika u javnim službama temeljena na znanjima o traumi).
Cilj fokus grupe je inicijalno utvrditi razinu znanja djelatnika u zdravstvenom sektoru o psihotraumi, te posttraumatskim reakcijama; razinu posjedovanja vještina u radu i suočavanju s posttraumatskim stresnim reakcijama; te razinu svijesti o potrebi postavljanja granica i brige o sebi kako bi se unaprijedilo pružanje zdravstvenih usluga.
Projekt Erasmus+ je financiran sredstvima Europske komisije, a ciljevi projekta su podizanje svijesti u djelatnika u javnom sektoru o pojavi posttraumatskih reakcija i simptoma (PTSS), omogućavanje stjecanja vještina koje mogu pomoći u identificiranju posttraumatskih reakcija i simptoma među svojim klijentima i promoviranju njihovog uključivanja, svladavanju prepreka i smanjenu diskriminacije te poboljšanje pružanja usluga ili savjetodavnog rada u javnom sektoru.
Voditeljica Erasmus+ projekta TIPS je izv. prof. dr. sc. Marina Letica Crepulja, dr. med, voditeljica Referentnog centra za PTSP MZRH pri Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka, čiji je profesionalni i stručni i znanstveni rad vezan za psihotraumu i liječenje PTSP-a. Projektni konzorcij koji koordinira Katholieke Universiteit Leuven iz Belgije sastoji se od multidisciplinarnog tima koji uključuje pravne, društvene i medicinske i istraživačke organizacije, stručnjake za učenje i medijsko obrazovanje te stručnu instituciju za ICT komunikaciju.
Projekt je predstavila izv. prof. dr. sc. Marina Letica Crepulja, voditeljica projekta u partnerskoj ustanovi Medicinski fakultet. Sudionici su bili liječnici specijalisti koji su ujedno i nastavnici Medicinskog fakulteta, uključujući i dekana izv. prof. dr. sc. Gorana Hausera te medicinske sestre i glavna sestra KBC-a Rijeka Snježana Juričić, dipl. med. tehn. kao i medicinske sestre iz privatnih ustanova. U razmjeni iskustava sa sudionicima istaknuto je nedostatno znanje i iskustvo za prepoznavanje posttraumatskih simptoma te ponašanja koja iz njih proizlaze. Posebno je naglašeno da zdravstveno osoblje ne raspolaže dostatnim vještinama da na adekvatan način odgovori pri susretima s psihotraumatiziranim osobama što dovodi do emocionalnog iscrpljenja i smanjuje kvalitetu pružanja usluga. Istaknut je i nedostatak sustavnog pristupanja problemu na razini zdravstvenih politika gdje problem psihotraume još uvijek ostaje neprepoznat.
(Foto: Novi list)
