Zašto je važno misliti, govoriti i raditi na očuvanju duševnog zdravlja?
Zašto je važno misliti, govoriti i raditi na očuvanju duševnog zdravlja?

Uz brojne svijetle primjere primjerenog i stručnog izvještavanja, izloženi smo obilju dezinformacija, bombastičnih naslova i predviđanja koji povećavaju osjećaj nesigurnosti. Zdravstveni radnici i druge javne službe su pod velikim opterećenjem i velikim stresom. Svakodnevni način života se mijenja.
Zbog svega navedenog, epidemija korona virusa ima obilježja zastrašujućeg, opasnog, ugrožavajućeg stresnog događaja ili kako ga obično nazivamo traumatičnog događaja. Takvi događaji i situacije utječu na sve ljude, oni mogu doživjeti širok raspon reakcija na izlaganje stresu i traumi.
Koje su moguće neposredne reakcije na izlaganje psihološkoj traumi?

Gotovo svatko, nakon izlaganja traumatičnom događaju, iskusi neke od navedenih reakcija. Neki ljudi imaju jaču, a neki slabiju reakciju na izlaganje stresu. Reagirati na ovaj način nije znak slabosti nego prirodni odgovor na izlaganje stresu. Upravo zato, većini ljudi i nije potrebna stručna pomoć i oni se uspjevaju vratiti u ravnotežu u relativno kratkom vremenu. Produljena izloženost stresu čini situaciju kompliciranijom. Vrsta i jačina reakcije na stres ovisi, osim izlaganja traumatičnom događaju i o kombinaciji rizičnih čimbenika i čimbenika otpornosti. Neki od rizičnih čimbenika su prisutni prije, neki tijekom, a neki nakon izlaganja stresnom događaju.
Upute za samopomoć (strategije za jačanje psiholoških obrambenih mehanizama i mehanizama suočavanja sa stresom)
Doc. dr. sc. Marina Letica Crepulja, dr. med. – voditeljica Referentnog centra za posttraumatski stresni poremećaj Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Recenzentice:
Prof. dr. sc. Tanja Frančišković, dr. med. – prethodna voditeljica Referentnog centra za PTSP MIZ-a RH
Izv. prof. dr. sc. Ika Rončević Gržeta, dr. med. – predstojnica Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka
Doc. dr. sc. Jasna Grković, dr. med. – voditeljica Regionalnog centra za psihotraumu u Rijeci
Referentni centar za posttraumatski stresni poremećaj Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Klinka za psihijatriju
Klinički bolnički centar Rijeka
Krešimirova 42
51000 Rijeka
marinalc@medri.uniri.hr
psihijatrija@kbc-rijeka.hr

Kako pružiti psihološku prvu pomoć?
Koje su moguće neposredne reakcije na izlaganje psihološkoj traumi?
Ljudi se dugoročno bolje osjećaju kada:

Psihološka prva pomoć je nespecifična psihološka i socijalna podrška usmjerena na praktične oblike pomoći. PPP pomaže svima koji su u kriznoj situaciji i pod stresom. Neke osobe imaju i povećanu potrebu (stariji, bolesni, oni koji ne mogu brinuti o sebi i svojo djeci).
Kada je osoba kojoj pomažemo pod stresom, pogotovo odmah nakon traumatičnog događaja.
Oni koji pomažu obično su članovi obitelji, susjedi, nastavnici, članovi zajednice i djelatnici hitnih službi (hitna pomoć, policija, vatrogasci). PPP ne pružaju isključivo stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja.
PPP se pruža odmah nakon ili tijekom krizne situacije u uvjetima koji su sigurni za osobu u krizi i za pomagača (zaštitne mjere za sprječavanje zaraze, tjelesna sigurnost)
Psihološki problemi s kojima se mogu suočiti pomagači
Kad god je moguće:
Doc. dr. sc. Marina Letica Crepulja, dr. med. – voditeljica Referentnog centra za posttraumatski stresni poremećaj Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Dr. sc. Aleksandra Stevanović, prof. psih – Referentni centar za PTSP MIZ-a RH
Prof. dr. sc. Tanja Frančišković, dr. med. – prethodna voditeljica Referentnog centra za PTSP MIZ-a RH
Izv. prof. dr. sc. Ika Rončević Gržeta, dr. med. – predstojnica Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka
Doc. dr. sc. Jasna Grković, dr. med. – voditeljica Regionalnog centra za psihotraumu u Rijeci
Referentni centar za posttraumatski stresni poremećaj Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
Klinka za psihijatriju
Klinički bolnički centar Rijeka
Krešimirova 42
51000 Rijeka
marinalc@medri.uniri.hr
psihijatrija@kbc-rijeka.hr
Važni telefoni Crvenog križa za pružanje psihosocijalne pomoći:
https://www.hck.hr/novosti/hck-otvorio-brojeve-za-psihosocijalnu-podrsku-osobama-u-samoizolaciji/10272