HR
EN
Rano otkrivanje kronične bubrežne bolesti koja u pravilu pogađa svaku desetu osobu vrlo je važno za uspješno liječenje. U Hrvatskoj se u ovom trenutku na dijalizi nalazi oko četiri tisuće bolesnika, od čega je oko 90 % na hemodijalizi, a ostatak na peritonejskoj dijalizi.
U Rijeci će povodom Svjetskog dana bubrega, koji se obilježava od 2006. godine svakog drugog četvrtka u ožujku, biti održana javnozdravstvena akcija mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi u Tower centru, koju organizira Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika PGŽ-a.
Razvijena kronična bubrežna bolest daje simptome vrlo kasno – kad zbog toga već pate i drugi organi. Međutim, tada je već prekasno za prevenciju. Riječ je o trajno prisutnom znaku poremećaja urina ili smanjenoj sposobnosti filtracije bubrega u trajanju dužem od tri mjeseca. U svijetu je oko 10 % ukupne populacije pod nekom vrstom nefrološke skrbi, a pretežno su to starije osobe. Ljudi moraju provjeravati krvni tlak, šećer u krvi, a pod rizikom su osobe koje imaju povijest bubrežne bolesti u obitelji. Uz to, odnedavno imamo i službenu potvrdu kako su hrvatski muškarci najdeblji u Europskoj uniji, što znači da ćemo u Hrvatskoj imati još problema s kroničnim bubrežnim bolestima jer je pretilost jedan od faktora rizika za razvoj bolesti, upozorava prof. dr. Sanjin Rački, pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Primarna prevencija, koja uključuje intervencije prije pojave učinaka na zdravlje, kako bi se spriječio nastanak bubrežne bolesti podrazumijeva izbjegavanje faktora rizika, uključujući dijabetes melitus i visoki krvni tlak, nezdravu prehranu, strukturne abnormalnosti bubrega i urinarnog trakta i razine nefrotoksiciteta. Preventivne primarne mjere podrazumijevaju promociju zdravih životnih navika – tjelesnu aktivnost i zdravu prehranu te preglede pacijenata koji su pod višim rizikom za nastanak kronične bubrežne bolesti.
