P

ovraćanje i proljev česti su u djece. Najčešće su kratkotrajni simptomi virusne infekcije i  većina se djece spontano i brzo oporavi. Pripremili smo za Vas osnovne informacije o povraćanju i proljevu u djece, uz savjete i preporuke što treba činiti i kada zatražiti liječničku pomoć. Boljim poznavanjem i suradnjom povećat ćemo uspjeh liječenja kod kuće i smanjiti potrebu za bolničkim liječenjem, ali Vas i uputiti kada je potrebno bez odgode potražiti liječničku pomoć.

Zašto djeca povraćaju?

P

Povraćanje je izbacivanje želučanog sadržaja, a obično mu prethodi mučnina. Prisutno je kod probavnih bolesti, ali i drugih stanja. Jedan je od načina da dijete izbaci potencijalno štetne tvari iz organizma.

 

Bljuckanje u dojenčadi potrebno je razlikovati od povraćanja, koje predstavlja snažnije i obilnije izbacivanje želučanog sadržaja. Ukoliko dojenče dobro napreduje na tjelesnoj masi i nema drugih simptoma ni tegoba, najčešće je riječ o gastroezofagealnom refluksu koji je u najmlađoj životnoj dobi fiziološka pojava. Ukoliko dijete u prva dva mjeseca života povraća u mlazu nakon svakog obroka, može imati zastoj u probavnom traktu uslijed prirođenog suženja probavne cijevi. Mala djeca mogu povraćati sekret koji se stvara tijekom akutne infekcije dišnog sustava jer ga ne znaju iskašljati. Djeca često povraćaju tijekom vožnje.

 

Najčešći razlog povraćanja u djece jest akutna crijevna infekcija (akutni gastroenteritis), a najčešći su uzročnici virusi (rotavirus, norovirus i adenovirus). Povraćanje obično počinje iznenada i prestaje nakon 24 do 48 sati. Drugi znakovi akutne crijevne viroze jesu mučnina, proljev, vrućica i bol u trbuhu. Uzročnici crijevnih infekcija mogu biti i bakterije (kampilobakter, salmonela itd.) ili paraziti. Povraćanje može biti simptom trovanja hranom (zbog nepravilnog skladištenja ili obrade hrane). Povraćanje u djeteta koje izgleda teško bolesno, pospano je i ima vrućicu i/ili osip može značiti ozbiljnu bakterijsku infekciju. Povraćanje bez mučnine u jutarnjim satima, uz glavobolju, pospanost i/ili smetnje vida može ukazivati na ozbiljne procese u glavi. Povraćanje može biti simptom alergije na hranu, upale sluznice želuca, upale slijepog crijeva, upale gušterače i drugih bolesti, kada su obično prisutni i drugi simptomi. U slučaju (ne)namjernog uzimanja štetnih tvari (tablete, otrovi) ne preporučuje se namjerno izazivanje povraćanja, već je potrebno odmah potražiti pomoć liječnika!

Zašto djeca imaju proljev?

P

roljev označava pretjerani gubitak tjelesne tekućine stolicom – bilo zbog učestalijih stolica, bilo zbog velikog volumena tekuće stolice. Svjetska zdravstvena organizacija definira akutni proljev kao 3 i više obilnih ili tekućih stolica na dan. Novorođenčad i mlađa dojenčad imaju više mekanih/kašastih stolica dnevno. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji dijete ima proljev ukoliko majka smatra da učestalost i konzistencija stolica nisu uobičajeni.

 

Akutni proljev jedna je od najčešćih dječjih bolesti. Djeca u dobi od 2 do 3 godine imaju 2 do 3 epizode proljeva godišnje, a ona koja pohađaju vrtić dvostruko više. Akutni proljev traje do 7 dana. Najčešći  uzročnici proljeva u djece jesu virusi. Na prvom mjestu su rotavirusi, s pretežnim javljanjem u djece od trećeg mjeseca do druge godine života. Do pete godine života gotovo svako dijete bude zaraženo. Moguće su ponovljene infekcije rotavirusom, a svaka sljedeća obično je blaža i kraćeg trajanja.

 

Proljevi se mogu javiti tijekom liječenja antibioticima. Obično su blagi. Za vrijeme antibiotske terapije preporučuje se primjena probiotika.

 

Crijevna sluznica u djece vrlo je osjetljiva. Ponekad mogu biti oštećene kapilare u stijenci crijeva pa se može vidjeti trag krvi u stolici. Kako krv u stolici može biti znak ozbiljnih stanja, potrebno je potražiti liječničku pomoć. Poželjno je da slikate stolicu s krvi i donesete je kako bi liječnici objektivnije procijenili vrstu i količinu krvarenja. Crna stolica („kao katran“) znak je krvarenja u probavnom sustavu i iziskuje hitan liječnički pregled.

Što roditelji trebaju učiniti?

D

ehidracija je najozbiljnija posljedica gubitka tjelesne tekućine povraćanjem ili proljevom. Najvažnije je da prepoznate ukoliko je Vaše dijete dehidrirano. Dehidracija može biti blaga (gubitak 1 do 2 % ukupne tjelesne tekućine), umjerena (gubitak 5 %) i teška (gubitak 10 % tekućine). Znakovi blage dehidracije jesu suhe usnice i žeđ. U umjerenoj do teškoj dehidraciji prisutni su podočnjaci, suh i obložen jezik, oskudno mokrenje (pelena je suha ili je mokraća gusta i intenzivne žute boje), ušiljen nos, manjak suza kod plača, povišena tjelesna temperatura, ubrzan puls, pospanost. Neliječena teška dehidracija, iako se viđa vrlo rijetko, može dovesti do šoka, zatajenja bubrega i letalnog ishoda.

 

U slučaju blage dehidracije posjet liječniku rijetko je potreban. Najvažnije je da djetetu nadoknađujete tekućinu (rehidracija) i pratite njegovo stanje. Rehidracija treba biti brza, unutar 3 do 4 sata, u količini od  50 do 100 ml/kg (ovisno o stupnju dehidracije).

 

U tablici su prikazane količine tekućine koje je potrebno dati djetetu kod blage dehidracije unutar 4 sata.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji najbolje je za nadoknadu tekućine koristiti standardizirane otopine oralnih rehidracijskih soli (ORS, engl. oral rehydration solution). ORS je tekućina u kojoj su otopljeni šećer (glukoza) i elektroliti (natrij, kalij, klor) koji se gube proljevom i povraćanjem. ORS je izvrsna zamjena intravenskoj nadoknadi tekućine i elektrolita (infuziji) u dehidrirane djece. Na našem tržištu dostupno je u slobodnoj prodaji (bez recepta) više ORS pripravaka (npr. Rehidromix® prašak, HIPP® 200 – ORS otopina s dodatkom mrkve). Ukoliko Vaše dijete odbija pripravke zbog neprijatnog okusa, druge tekućine mogu biti nadoknada (blago zaslađen čaj ili juha). Važno je da ne dajete djetetu isključivo vodu, nego da unosi nešto šećera i soli jer ih gubi kroz probavni trakt. Izbjegavajte vrlo slatka pića – voćne sokove, energetske napitke ili Coca-Colu.

Ako se malo dijete isključivo hrani na prsima, obavezno nastavite dojenje. Ako dijete povraća, podoji trebaju biti učestaliji i kraći (npr. svakih 30 minuta tijekom 5 do 10 minuta). Nije potrebna promjena prehrane u adaptirane mliječne pripravke ili dodatak ORS otopine. Nakon prestanka povraćanja nastavite uobičajen ritam dojenja. Ako se učestalost i količina povraćenog sadržaja povećavaju ili se stanje ne poboljša nakon 24 sata, potražite liječničku pomoć. Kod dojenčadi je potreban poseban oprez jer u kratkom vremenu može izgubiti veliku količinu tjelesne tekućine.

Ako je dijete na adaptiranom mliječnom pripravku, prema novijim istraživanjima nije potrebna zamjena u pripravak bez laktoze. Ukoliko dijete pokazuje znakove blage dehidracije, dodajte ORS otopinu prema preporuci. Ako nakon unosa tekućine dijete povrati, napravite pauzu od 20 od 30 minuta i potom nastavite s postupnim unosom tekućine. Velika i nagla primjena tekućine može u djeteta potaknuti povraćanje.

Europsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) preporučuje primjenu probiotika kod svakog akutnog proljeva. Probiotici („dobre bakterije“) su živi mikroorganizmi koji primijenjeni u točno određenoj količini djeluju povoljno na zdravlje domaćina. Nije svaki probiotik isti. Za sojeve Lactobacillus rhamosus (Normia®, Waya®), Lactobacillus reuteri (BioGaia®) i Saccharomyces boulardi (Boulardi®) dokazano je da smanjuju trajanje simptoma i vrijeme u kojem je dijete zarazno za druge. Probiotik je lijek, a mliječni proizvodi s dodatkom probiotika nisu njegova zamjena. Na tržištu postoje kombinacije ORS otopina i probiotičkih sojeva (Diarino® ORS, Normia® ORS, Biorela® ORS). Nastavite s primjenom probiotika barem tjedan dana nakon nestanka probavnih tegoba kod djeteta.

U slučaju obilnih proljevastih stolica u dojenčadi starije do 3 mjeseca može se započeti s primjenom racekadotrila (Hidrasec® granule). Lijek djeluje tako da smanjuje sekreciju vode i elektrolita u crijevo. Liječenje se provodi sve do pojave dviju urednih (formiranih) stolica, no nikako dulje od 7 dana. O primjeni ovog lijeka savjetujte se s liječnikom.

Uobičajeno je da djeca s crijevnom infekciju nemaju apetit. Ukoliko dijete odbija hranu, posebno u prva 24 sata bolesti, nemojte ga prisiljavati da jede. Ako dijete želi i može jesti, ograničenja u izboru hrane ne postoje (dozvoljeno je i mlijeko i mliječni proizvodi). Više se ne preporučuje dijetalna prehrana tijekom crijevnih infekcija! Dobar su izbor hrane složeni ugljikohidrati (riža, pšenica, krumpir, kruh), nemasno meso, jogurt, voće i povrće. Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu te grahorice.

Uz dobar unos tekućine, potrebno je snižavati povišenu tjelesnu temperaturu jer vrućica pridonosi daljnjem gubitku tjelesne tekućine. S druge strane, ukoliko je dijete dehidrirano, teže je snižavati povišenu temperaturu tijela. Lijekovi koji smiruju mučninu i povraćanje u djece se ne preporučuju!

Ciljevi terapije akutnog infektivnog proljeva u djeteta jesu sprječavanje dehidracije, nadoknada tekućine ukoliko se dehidracija razvila, skraćivanje trajanja simptoma i skraćivanje vremena u kojem je dijete zarazno. Ukoliko se pojave znakovi umjerene i teške dehidracije, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć!

K

ada treba potražiti liječničku pomoć?

Potražite liječničku pomoć u sljedećim stanjima:

  • povraćanje u novorođenčeta i dojenčeta mlađeg od 3 mjeseca
  • vrućica iznad 38,0 °C u djeteta mlađeg od 3 mjeseca (bez obzira na povraćanje ili proljev)
  • promjene ponašanja djeteta, uključujući neobičnu pospanost i neadekvatan odgovor na pozive ili dodir
  • povraćanje i proljev praćeni jakim bolovima u trbuhu
  • znakovi umjerene do teške dehidracije
  • djeca koja potpuno odbijaju unos tekućine na usta ili povrate odmah nakon što popiju najmanju količinu tekućine
  • pojava krvi u stolici
  • povraćanje koje se nastavlja i nakon 24 sata
  • vrućica iznad 38,5 °C u trajanju duže od 3 dana
  • proljev koji traje duže od 7 dana

Liječnički postupci

L

iječnik će uzeti detaljne podatke (vrsta, trajanje i intenzitet tegoba, podatke o sličnim tegobama kod kuće ili u dječjem kolektivu, prethodne bolesti, uzimanje lijekova) i pregledati Vaše dijete. Nakon procjene općeg stanja i stupnja dehidracije odlučit će o daljnjim postupcima. Opseg i vrsta dijagnostičke obrade ovise o tegobama i stanju djeteta, procjeni liječnika, stavu roditelja i dostupnosti dijagnostike. Ponekad dodatne pretrage (laboratorijske ili mikrobiološke) nisu potrebne. Nadležni pedijatar ili obiteljski liječnik može preporučiti nastavak mjera koje ste provodili kod kuće ili može uputiti dijete u bolnicu na dodatno mišljenje. Ukoliko procijenite da je Vaše dijete ozbiljno bolesno ili pokazuje znakove teške dehidracije, dovedite ga odmah u bolnicu! Liječnik može nastaviti s primjenom tekućine na usta, parenteralno hidririrati dijete (infuzija tijekom nekoliko sati) ili ga zaprimiti u bolnicu i učiniti laboratorijske pretrage. Mikrobiološke analize stolice ne rade se rutinski.

Infuzija neće izliječiti Vaše dijete! Infuzija je samo simptomatska terapija u slučaju teže dehidracije. Nakon infuzije, a po mogućnosti i za vrijeme infuzije, potrebno je nastaviti  davanje tekućine na usta (peroralna hidracija). Za dijete je peroralna hidracija sigurniji i manje traumatičan način nadoknade tekućine od infuzije.

Kada se dijete može vratiti u vrtić ili školu?

C

rijevne virusne infekcije vrlo su zarazne, stoga je važno održavati dobru higijenu. Pranje ruku najučinkovitija je prevencija širenja crijevne infekcije. Vodite računa da dijete dobro opere područje između prstiju i ispod noktiju. U djece se ne preporučuje upotreba alkoholnih antiseptika za dezinfekciju ruku. Ukoliko Vaše dijete ima proljev, povraćanje i/ili vrućicu, važno je da ne pohađa vrtić ili školu kako se infekcija ne bi širila. Povratak u kolektiv preporučuje se 24 sata nakon prestanka smetnji.
Izvori:
Guarino A, Ashkenazi S, Gendrel D, Lo Vecchio A, Shamir R, Szajewska H (2014) European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition/European Society for Paediatric Infectious Diseases Evidence-based Guidelines for the Management of Acute Gastroenteritis in Children in Europe: Update 2014. JPGN. DOI: 10.1097/MPG.0000000000000375.
Hartling L, Bellemare S, Wiebe N (2006) Oral versus intravenous rehydration for treating dehydration due to gastroenteritis in children. Cochrane Database Syst Rev:CD004390.
National Collaborating Centre for Women’s and Children’s Health. Diarrhoea and vomiting caused by gastroenteritis. Diagnosis, assessment and management in children younger than 5 years. RCOG Press. http://www.nice.org.uk/nicemedia/pdf/CG84FullGuideline.pdf.
Ogilvie I, Khoury H, El Khoury AC, Goetghebeur MM (2011) Burden of rotavirus gastroenteritis in the pediatric population in Central and Eastern Europe: serotype distribution and burden of illness. Hum Vaccin. 7(5): 523-33.
Szajewska H, Guarino A, Hojsak I, Indrio F, Kolacek S, Shamir R, Vandenplas Y, Weizman Z (2014) Use of Probiotics for Management of Acute Gastroenteritis: A Position Paper by the ESPGHAN Working Group for Probiotics and Prebiotics. JPGN. 58: 531–539.