{"id":53004,"date":"2018-06-26T13:08:52","date_gmt":"2018-06-26T13:08:52","guid":{"rendered":"http:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/?p=53004"},"modified":"2018-11-07T07:40:30","modified_gmt":"2018-11-07T07:40:30","slug":"rijecki-lijecnici-probijaju-granice-u-medicini-pacijentima-nastojimo-dati-medicinu-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/rijecki-lijecnici-probijaju-granice-u-medicini-pacijentima-nastojimo-dati-medicinu-buducnosti\/","title":{"rendered":"Rije\u010dki lije\u010dnici probijaju granice u medicini: Pacijentima nastojimo dati medicinu budu\u0107nosti"},"content":{"rendered":"
\n

Ljudi koji su studirali medicinu inovativni su i kreativni te \u017eele pratiti ono \u0161to se de\u0161ava u svijetu. Pitanje je inventivnosti i \u017eelje da radimo ne\u0161to \u0161to je novo, druga\u010dije i tehnolo\u0161ki naprednije. Mi to u svakom slu\u010daju poti\u010demo, isti\u010de ravnatelj rije\u010dke bolnice prof. dr. Davor \u0160timac<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

Inovativna metoda ili \u00bbprvi u Hrvatskoj\u00ab egide su pod kojima ve\u0107 odre\u0111eno vrijeme sti\u017eu vijesti iz Klini\u010dkog bolni\u010dkog centra Rijeka. U kontekstu hrvatskog zdravstva u koje, realno gledaju\u0107i, od osamostaljenja dr\u017eave zapravo nikad ni nije iza\u0161lo iz krize, ovakve vijesti nerijetko se \u010dine kao pozitivna iznimka ili kako bi to kriti\u010dari nazvali \u2013 vje\u0161ta promocija bolnice.<\/p>\n

\n
\"\"Transfer fekalne mikrobiote, posljednji zahvat koji je u rije\u010dkoj bolnici javnosti predstavljen proteklog tjedna, a kojim je izlije\u010dena bolesnica s te\u0161kim oblikom upale debelog crijeva, jedna je od takvih vijesti.<\/div>\n<\/div>\n

Ovaj pomalo egzoti\u010dan zahvat u mnogo\u010demu je inovativan i rijedak, a istovremeno i relativno jeftin i potpuno prirodan. Procjena je da \u0107e godi\u0161nje biti izvedeno desetak takvih zahvata, a KBC Rijeka u ovom trenutku na niz podru\u010dja razvija zahvate i tehnologiju koji su zasad namijenjeni uskom krugu pacijenata.<\/p>\n

Ravnatelj rije\u010dke bolnice prof. dr. Davor \u0160timac smatra da \u0107e broj pacijenata koji se lije\u010de nekom od ovakvih novih metoda kroz godine rasti i odlu\u010dno odbacuje tezu da se razvijanjem inovativnih metoda mo\u017eda zanemaruju neki od naj\u010de\u0161\u0107ih zdravstvenih problema pacijenata i rje\u0161avanje neuralgi\u010dnih to\u010daka hrvatskog zdravstva.<\/p>\n

\u2013 Ne zanemarujemo nikoga, nikako to ne bih rekao. Primjerice, liste \u010dekanja za onkolo\u0161ke bolesnike prakti\u010dki ne postoje. Za ve\u0107inu na\u0161ih pretraga liste \u010dekanja su op\u0107enito kra\u0107e nego drugdje. Rade\u0107i ovo \u0161to vi nazivate egzoti\u010dnim iskoracima, \u010dinimo lije\u010dnicima i drugom stru\u010dnom osoblju koje radi u bolnici njihov posao izazovnijim. Ljudi koji su studirali medicinu inovativni su i kreativni te \u017eele pratiti ono \u0161to se de\u0161ava u svijetu. Ne bih rekao da je transfer mikrobiote egzoti\u010dan, mo\u017eda to samo tako izgleda. To je prirodan put lije\u010denja. Naime, danas smo na podru\u010dju rezistencije na antibiotike u vrlo te\u0161koj situaciji jer postoje odre\u0111eni sojevi bakterija koji postaju neuni\u0161tivi za dostupne antibiotike i iznala\u017eenje puta za prirodnim lije\u010denjem medicina je budu\u0107nosti. Vidjet \u0107ete da \u0107e za nekoliko godina lije\u010denje mikrobiotom, biti ne\u0161to \u0161to je uobi\u010dajeno i svakodnevno, uvjeren je ravnatelj rije\u010dke bolnice.<\/p>\n

 <\/p>\n

Va\u017ena fizika u medicini<\/h3>\n
\n

KBC Rijeka jedina je bolnica u Hrvatskoj koja za izra\u010dun individualnih optimiziranih planova radioterapije koristi napredan sustav Monte Carlo. Bolni\u010dki fizi\u010dari, nevidljiv, ali va\u017ean bolni\u010dki tim, izuzetno poma\u017eu lije\u010dnicima i podizanju kvalitete lije\u010denja.
\n\u2013 Radi se o entuzijazmu skupine koja je nevidljiva ali je izrazito dobro educirana i visokoobrazovana. Nama koji se bavimo medicinom mo\u017ee puno pomo\u0107i u optimiziranju lije\u010denja, pove\u0107ati sigurnost bolesnika i sigurnost za zdravstvene djelatnike. Ako optimiziramo zra\u010denje, smanjujemo i nuspojave koje takvi zahvati mogu izazvati kod bolesnika, obja\u0161njava prof. dr. \u0160timac.<\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

Tehnologija budu\u0107nosti<\/h3>\n

\u010cinjenica je da se ne\u0161to sli\u010dno ve\u0107 dogodilo s primjenom 3D printanja u medicini koja je prije dvije godine prvi put u Hrvatskoj, ali i \u0161ire primijenjena na Klinici za neurokirurgiju KBC Rijeka kada je u vratnu kralje\u017enicu postavljen umjetni kralje\u017eak napravljen u 3D printu. Tehniku su uskoro po\u010dele primijenjivati i druge bolnice u Hrvatskoj, a u rije\u010dkoj bolnici 3D modeli osim u neurokirurgiji primjenjuju se i u maksilofacijalnoj kirurgiji gdje je izra\u0111ena prva umjetna \u010deljust te otorinolaringologiji gdje su lije\u010dnici pacijentu uz pomo\u0107 3D printera rekonstruirali u\u0161ku.<\/p>\n

\u2013 Potencijal 3D printanja su veliki i \u010dinjenica je da idemo prema 3D tehnologiji kao tehnologiji budu\u0107nosti. Ova tehnika na neki je na\u010din vid personalizirane medicine, budu\u0107i da odljeve prilago\u0111avamo svakom pojedincu posebno, a u operativnoj medicini to je izuzetan korak naprijed. Kao \u0161to ste mogli vidjeti, nakon nas napravljen je niz zahvata i u drugim medicinskim centrima u Hrvatskoj te mogu slobodno re\u0107i da smo, kad je primjena 3D tehnologije u medicini u pitanju, u odli\u010dnoj poziciji, isti\u010de \u0160timac.<\/p>\n

Rije\u010dka bolnica posljednjih godinu dana\u00a0 vrijeme razvija jedan, u svjetskim okvirima vrlo popularan vid kirurgije, koji nikad sustavno nije za\u017eivio u Hrvatskoj \u2013 barijatrijsku kirurgiju. Zahvalju\u0107i pioniru barijatrije u Hrvatskoj, zagreba\u010dkom kirurgu prof. dr. Miroslavu Bekavcu Be\u0161linu koji je educirao rije\u010dke lije\u010dnike, dosad je u bolnici napravljeno prvih desetak barijatrijskih operacija, a prof. dr. \u0160timac uvjeren je da \u0107e se ta brojka na godi\u0161njoj razini po\u010deti pove\u0107avati.<\/p>\n

\u2013 Osobno mogu samo re\u0107i da je barijatrijska kirurgija, odnosno kirurgija debljine, kirurgija koja je danas u \u010ditavom svijetu u ekspanziji kad je u pitanju broj pacijenata koji se lije\u010de na taj na\u010din. No, barijatrijska kirurgija, nije samo operativna tehnika. Radi se o multidisciplinarnom pristupu lije\u010denja debljine gdje mi danas u Hrvatskoj mo\u017eda i najcjelovitije pristupamo tom velikom javnozdravstvenom problemu. Vi\u0161e od petine hrvatske populacije je debelo i taj broj neprekidno raste. Mi smo po pitanju endoskopskog lije\u010denja debljine i po pitanju kirur\u0161kog lije\u010denja napravili cjelinu i razvijamo to kao objedinjeni projekt. Debljinom se bavi multidisciplinarni tim u kojem se nalaze endokrinolozi, gastroeneterolozi, digestivni kirurzi, ali i psiholozi. To nas dovodi do jo\u0161 jedne osobitosti suvremene medicine, a to je da danas medicine nema bez multidisciplinarnosti i sve je te\u017ee postaviti granice izme\u0111u struka kao \u0161to su nekad postojale. Dolazi do velike isprepletenosti pojedinih struka, obja\u0161njava prof. dr. \u0160timac.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

Dragocjeni organi<\/span><\/p>\n<\/div>\n

I rije\u010dka Klinika za urologiju mo\u017ee se pohvaliti s nizom eksperimentalnih metoda i preuzimanjem pacijenata koje su odbili operirati stru\u010dnjaci u nekim od europskih centara. Osim rekonstrukcijske urologije, nasljednici jednog od najpoznatijih brendova rije\u010dke bolnice, a to je transplantacija bubrega, danas su usmjereni na vrlo rijetke tipove transplantacije ovog organa. Koncem pro\u0161le godine spasili su, i dragocjene organe koje drugi centri nisu htjeli, i ljudske \u017eivote. Tako je bubreg novoro\u0111en\u010deta presa\u0111en 55-godi\u0161njakinji, a zahtjevnom transplantacijom potkovi\u010dastog bubrega spa\u0161ena su dva \u017eivota.<\/p>\n

\u2013 U medicini treba probijati granice i pitanje je inventivnosti i \u017eelje da radimo ne\u0161to \u0161to je novo, druga\u010dije i tehnolo\u0161ki naprednije. Mi to u svakom slu\u010daju poti\u010demo. Osim toga, transplantacija bubrega je jedan od zahvata po kojima su rije\u010dka medicina pa i sama Rijeka svojevrsni brend. Zato mi drago da smo na tom podru\u010dju i dalje prepoznatljivi. Ni tu nije najva\u017enija kvantiteta budu\u0107i da na tom podru\u010dju sudjelujemo s tridesetak transplantacija godi\u0161nje, \u0161to je manje nego u nekim drugim centrima u Hrvatskoj. Mislim, naime, da je puno va\u017enije da mi obavljamo one transplantacije koje negdje drugdje nisu mogle biti obavljene, tuma\u010di prof. dr. \u0160timac.<\/p>\n

 <\/p>\n

Suradnja s fakultetom<\/h3>\n

Osim nezamjenjivog rada medicinskog kadra, KBC Rijeka untrag dvije godine nabavio je i ure\u0111aje koje nemaju druge hrvatske bolnice. Primjerice, ure\u0111aj MARS koji u \u0161irem smislu predstavlja ure\u0111aj za jetrenu dijaliza prvi je takav u Hrvatskoj, a kao \u0161to je klasi\u010dna dijaliza namijenjena pacijentima sa zatajenjem bubrega, MARS predstavlja nadu za bolesnike sa zatajenjem jetre. Njime se premo\u0161tava period do same transplantacije ili pak tretira pacijent tako da do transplantacije uop\u0107e ne dolazi. U suradnji s rije\u010dkim Medicinskim fakultetom pokrenut je projekt endoskopske mikroskopije koju rije\u010dka bolnica radi jedina u Hrvatskoj, a namijenjena je gastroeneterolo\u0161kim, pulmolo\u0161kim i urolo\u0161kim pacijentim. Metodu je priznao HZZO-a te od jeseni u rije\u010dkoj bolnici po\u010dinje vrlo rana dijagnostika malignoma putem endoksopske mikroskopije. KBC Rijeka vlasnik je i ure\u0111aja za potpomognutu komunikaciju\u00a0 koji je namijenjen pacijentima u JIL-ovima koji ne mogu komunicirati s osobljem, a koji prati pokrete o\u010diju pacijenta omogu\u0107avaju\u0107i tako komunikaciju pogledom.<\/p>\n

\u2013 Te\u0161ko je bolnicu poput na\u0161e u potpunosti prilagoditi osobama s invaliditetom. Brojni na\u0161i ulazi gra\u0111eni su prije vi\u0161e od stotinu godina i nisu idealno prilago\u0111eni bolesnicima s invaliditetom. Poku\u0161avanmo i tu u\u010diniti pomake, a ure\u0111aj pomo\u0107u kojeg se komunicira pogledom nabavljen je za najte\u017ee bolesnike i takva pomo\u0107 pru\u017ea dvostranu korist: pacijentu i zdravstvenom osoblju. To dovodi do u\u010dinkovitijeg\u00a0 lije\u010denja jer informacija koju dobijete od pacijenta je dragocjena, ka\u017ee ravnatelj rije\u010dke bolnice koji smatra da problem rije\u010dkog KBC-a u ovom trenutku nije kadar, ni tehnika, ni potro\u0161ni materijal ve\u0107 prostori koji mogu obeshrabriti pacijenata koji tako mo\u017ee dati prednost privatnim ustanovama unato\u010d \u010dinjenici \u0161to se najbolja medicinska skrb i dalje mo\u017ee dobiti u javnim bolnicama koje su povezane s fakultetima.<\/p>\n

\u010clanak je originalno objavljen na portalu Novog lista:
\nhttp:\/\/www.novilist.hr\/Vijesti\/Rijeka\/Rijecki-lijecnici-probijaju-granice-u-medicini-Pacijentima-nastojimo-dati-medicinu-buducnosti?meta_refresh=true<\/a><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudi koji su studirali medicinu inovativni su i kreativni te \u017eele pratiti ono \u0161to se de\u0161ava u svijetu. Pitanje je inventivnosti i \u017eelje da radimo ne\u0161to \u0161to je novo, druga\u010dije i tehnolo\u0161ki naprednije. Mi to u svakom slu\u010daju poti\u010demo, isti\u010de ravnatelj rije\u010dke bolnice prof. dr. Davor \u0160timac   Inovativna metoda ili \u00bbprvi u Hrvatskoj\u00ab egide […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":""},"categories":[35],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53004"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=53004"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53004\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53056,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53004\/revisions\/53056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=53004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=53004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=53004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}