Pulska je bolnica sklopila ugovor o suradnji s Centrom za medicinsku fiziku i za\u0161titu od zra\u010denja Zavoda za radiologiju KBC-a u Rijeci i njihovi stru\u010dnjaci ve\u0107 neko vrijeme na pulskoj radiologiji prate kvalitetu za\u0161tite od ioniziraju\u0107eg zra\u010denja. Godi\u0161nje se u ovoj djelatnosti naprave deseci tisu\u0107a dijagnosti\u010dkih pretraga koje koriste ovu vrstu zra\u010denja. U pro\u0161loj godini u\u010dinjeno je 5.593 CT-a, 40.069 rendgenskih snimanja, 2.949 mamografija i 3.209 mamografija u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.<\/p>\n
Karcinogena i genetska o\u0161te\u0107enja<\/strong><\/p>\n – Ovaj ugovor predstavlja osiguranje kvalitete u dijagnosti\u010dkoj radiologiji. Rije\u010dki centar na \u010delu s doc. dr. sc. Slavenom Jurkovi\u0107em proveo je procese osiguranja kvalitete vi\u0161e razine na ure\u0111ajima na\u0161eg odjela te su educirani in\u017eenjeri medicinske radiologije koji na dnevnoj razini tako\u0111er provode mjere za\u0161tite od zra\u010denja, ka\u017ee dr. Vinka Kos, voditeljica Odjela za dijagnosti\u010dku radiologiju u pulskoj bolnici. Pro\u0161log mjeseca na Prvom europskom kongresu medicinske fizike u Ateni, ka\u017ee, uvjerila se da je pulska bolnica po pitanju odgovornosti uporabe ioniziraju\u0107eg zra\u010denja u medicini u koraku s razvijenim svijetom.<\/p>\n Medicinska radiologija primjenjuje ioniziraju\u0107e zra\u010denje u dijagnosti\u010dke i terapijske svrhe. Otkri\u0107em X zraka 1895. godine njema\u010dki profesor fizike Roentgen za\u010deo je tada novu medicinsku znanost koja se razvila do neslu\u0107enih granica i danas koristi ne samo ioniziraju\u0107e zra\u010denje, ve\u0107 i druge fizikalne pojave, poput ultrazvu\u010dnih valova i magnetskog polja, za istra\u017eivanje ljudskog tijela. Koje su mogu\u0107e posljedice ioniziraju\u0107eg zra\u010denja?<\/p>\n – Kada se govori o primjeni ioniziraju\u0107eg zra\u010denja u dijagnostici, potrebno je znati da energija ioniziraju\u0107eg zra\u010denja mo\u017ee izravno o\u0161tetiti DNK pacijenta. Neka o\u0161te\u0107enja koje izaziva mogu se naknadno popraviti, dok su druga ireverzibilna. O\u0161te\u0107enje koje nastaje ovisi o vrsti ioniziraju\u0107eg zra\u010denja, primjeni za\u0161titnih sredstava i o veli\u010dini doze. O\u0161te\u0107enja pri radioterapiji zlo\u0107udnih tumora najranije i u najve\u0107oj mjeri nastaju na osjetljivim tkivima i organima, a to su spolne stanice i ko\u0161tana sr\u017e. Pri o\u0161te\u0107enju oplo\u0111ene jajne stanice mogu\u0107a su teratogena i genetska o\u0161te\u0107enja ploda. Nepo\u017eeljna djelovanja ioniziraju\u0107eg zra\u010denja su i karcinogena, leukemogena, genetska i teratogena o\u0161te\u0107enja, kazuje dr. Kos, uz napomenu da se danas smatra da je za nastanak karcinoma potrebno nakupljanje ve\u0107ih doza ioniziraju\u0107eg zra\u010denja.<\/p>\n Nepotrebne pretrage otkazati<\/strong><\/p>\n – Klini\u010dar je du\u017ean konzultirati se s radiologom o klini\u010dkom nalazu i svim drugim nalazima pacijenta te je odgovoran za valjanu indikaciju. U svakom trenutku pretrage ili zahvata radiolog uklju\u010duje sve mogu\u0107e elemente koji bi mogli smanjiti dozu zra\u010denja za pacijenta, uz odr\u017eavanje kvalitete dijagnosti\u010dke slike. Ponekad nepravilno indiciranu ili nepotrebnu pretragu koja ozra\u010duje pacijenta treba naprosto otkazati, ka\u017ee dr. Kos. (Du\u0161ka PALIBRK)<\/p>\n