{"id":52780,"date":"2018-05-04T09:49:15","date_gmt":"2018-05-04T09:49:15","guid":{"rendered":"http:\/\/phygital.hr\/radio\/?p=52780"},"modified":"2018-11-07T07:43:23","modified_gmt":"2018-11-07T07:43:23","slug":"kaskamo-za-svijetom-desetak-godina-dostupni-ct-uredaji-u-hrvatskoj-vise-zrace","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/kaskamo-za-svijetom-desetak-godina-dostupni-ct-uredaji-u-hrvatskoj-vise-zrace\/","title":{"rendered":"Kaskamo za svijetom desetak godina: Dostupni CT ure\u0111aji u Hrvatskoj vi\u0161e zra\u010de"},"content":{"rendered":"
\n

Nova oprema i nove tehnologije koje su, istini za volju, skupe, nude bolje slike i manje doze zra\u010denja. Jasno mi je da za nabavku skuplje opreme u Hrvatskoj treba \u010dekati jo\u0161 neko vrijeme, ka\u017ee dr. Mannudeep Kalra<\/p>\n<\/div>\n

Na dva CT ure\u0111aja u Klini\u010dkom bolni\u010dkom centru Rijeka godi\u0161nje se obavi oko 17 tisu\u0107a pregleda. Prevedeno u mjese\u010dene vrijednosti, to zna\u010di da CT pretragu u rije\u010dkoj bolnici obavi oko 1.400 pacijenata, a dnevno njih pedesetak. Iako me\u0111u pacijentima slovi kao vrlo popularna pretraga, stru\u010dnjaci su svjesni \u010dinjenice da, iako nezaobilazna u suvremenoj medicini, kompjuterizirana tomografija sa svojim ioniziraju\u0107im zra\u010denjem predstavlja jedan od najve\u0107ih izvora zra\u010denja u medicini, kao i zna\u010dajan izvor zra\u010denja uop\u0107e.<\/p>\n

<\/div>\n

Kako posti\u0107i \u0161to bolju kvalitetu snimke CT uz optimalnu dozu zra\u010denja, poku\u0161ali su u rije\u010dkom KBC proteklog tjedna objasniti vode\u0107i svjetski radiolozi i medicinski fizi\u010dari na radionici koju su organizirali Centar za medicinsku fiziku i za\u0161titu od zra\u010denja i Klini\u010dki zavod za radiologiju KBC Rijeka.<\/p>\n

Jedan od osnovnih preduvjeta za uspjeh radiolo\u0161kih pretraga le\u017ei u interdiscipliranom pristupu i zajedni\u010dkom radu radiologa, radiolo\u0161kog tehnologa i u na\u0161em zdravstvu jo\u0161 uvijek slabo prepoznatljivog i nedovoljno priznatog medicinskog fizi\u010dara.<\/p>\n

Glavni tajnik Europske federacije organizacija medicinskih fizi\u010dara i medicinski fizi\u010dar iz Sveu\u010dili\u0161ne bolnice u Novari u Italiji dr. Marco Brambilla, gost radionice u rije\u010dkog KBC-a, smatra da brze i dobre dijagnoze uz optimalno zra\u010denje kod CT pretraga nema bez timskog rada radiologa i fizi\u010dara.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Timski rad<\/h3>\n

\u2013 \u00a0Na\u0161 zajedni\u010dki cilj je posti\u0107i najbolju kvalitetu slikovne metode uz pomo\u0107 najni\u017ee kompatibilne doze zra\u010denje. Naravno, na\u0161 osnovni cilj do\u0107i je do dijagnoze, ali pritom i smanjiti dozu zra\u010denja. To se ne mo\u017ee posti\u0107i ako sve tri struke, radiolozi, radiolo\u0161ki tehnolozi i medicinski fizi\u010dari, rade neovisno, ve\u0107 samo kao tim, ka\u017ee Brambilla.<\/p>\n

Razna istra\u017eivanja ka\u017eu da je broj CT pregleda u svim razvijenim zemljama raste iz godine u godinu. Kako ka\u017ee prof. dr. Mannudeep Kalra u posljednih 30 do 40 godina, razdoblju u kojem je CT tehnologija preuzela va\u017enu ulogu u medicini, promijenjen je na\u010din na koji se medicina primjenjuje, i to u pozitivnom smislu.<\/p>\n

Ovaj profesor s Harvarda i radiolog u bolnici Massachusetts General Hospital u Bostonu, podsjetio je proteklog tjedna u Rijeci, da kompjuterizirana tomografija \u0161tedi vrijeme kod lije\u010denja pacijenta, izbora terapije, dobivanja informacija u progresiji bolesti, ali i odgovoru na lije\u010denje koje se primjenjuje. Ono \u0161to je nezaobilazno spomenuti kad se govori o CT-u jest da ova pretraga poma\u017ee ranoj detekciji karcinoma.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u2013 \u00a0CT \u00a0u ovom trenutku ne mo\u017ee biti zamijenjen nekim drugim modalitetom. Da, CT se puno koristi u medicini danas, a kada se koristi ispravno, ima velik potencijal, smatra Kalra.<\/p>\n

Procedure kompjuterske tomografije, kao i sami ure\u0111aji danas se jako se brzo razvijaju. Aparati postaju sve br\u017ei i mo\u0107niji, sa sve boljim mogu\u0107nostima snimanja, \u0161to je osobito va\u017eno za kvalitetu snimaka posebno kod pacijenata koji ne mogu dugo biti mirni, a nove tehnologije mogu dobro snimiti duboke organe ili pak ve\u0107a podru\u010dja. S dana\u0161njim ure\u0111ajima, sve se to posti\u017ee u nekoliko sekundi.<\/p>\n

\u2013 Novi CT ure\u0111aji imaju \u0161iri spektar informacija kad su u pitanju razni tipovi tkiva. Primjerice, kad pacijentima bubrezi ne funkcioniraju dobro, ne mo\u017eemo ponekad prilagoditi omjer kontrastnog sredstva. Novi CT ure\u0111aji daju nam tu mogu\u0107nost da to\u010dno prilagodimo volumen kontrasta i zato su i sigurniji. Pritom, s evolucijom hardverske i softverske tehnologije ovih ure\u0111aja, automatski imamo manje doze zra\u010denja. Treba biti svjestan da \u0107e se CT tehnologije bitno promijeniti u narednih pet do deset godina.<\/p>\n

Danas poznajemo CT ure\u0111aj kao anatomski modalitet vizualiziranja strukture tijela, no ve\u0107 sutra o\u010dekujem da \u0107e CT pretrage biti puno vi\u0161e funkcionalne, kao i anatomske, te \u0107emo pomo\u0107u njih mo\u0107i uo\u010diti puno manje oblike bolesti. Po\u010det \u0107emo koristiti nove kontrastne agense koji \u0107e biti, primjerice, bazirani na zlatu ili na nekim drugim elementima koje trenutno ne mo\u017eemo koristiti, predvi\u0111a Kalra.<\/p>\n

Kako dodaje Brambilla, medicinski fizi\u010dari spremni su za izazove u budu\u0107nosti kompjuterske tomografije.<\/p>\n

\u2013 Na\u0161a uloga kao medicinskih fizi\u010dara je pomo\u0107i radiolozima da iskoriste puni potencijal dostupnih tehnologija i pobolj\u0161ati ih pokazuju\u0107i im njihove prednosti, poja\u0161njava Brambilla.<\/p>\n

<\/a><\/p>\n

Dobar ure\u0111aj, ali…<\/h3>\n

Gdje u cijeloj toj pri\u010di Hrvatska? Brambilla ka\u017ee da rije\u010dka bolnica danas ima suvremeni CT ure\u0111aj koji se mo\u017ee nazvati pravim \u00bbstate of the art\u00ab aparatom. Novi rije\u010dki digitalni 256-slojni CT prema njegovom mi\u0161ljenju mo\u017ee imati vrlo niske doze zra\u010denja ako se ispravno koristi.<\/p>\n

Op\u0107a situacija u Hrvatskoj, ipak prili\u010dno zaostaje s trenuta\u010dnim dostignu\u0107ima u primjeni kompjuterske tomografije, smatra Kalra.<\/p>\n

\u2013 \u00a0Gledano iz hrvatske perspektive, doze zra\u010denja koje se koriste u hrvatskim bolnicama, mogle bi biti optimalnije, kao i primjena konzistentne prakse koja podrazumijeva ve\u0107i zajedni\u010dki anga\u017eman radiologa i medicinskih fizi\u010dara. Glavni problem u Hrvatskoj je tehnologija. Dostupna oprema u Hrvatskoj najmanje deset godina zaostaje za suvremenom opremom, \u0161to je na\u017ealost povezano s ve\u0107im dozama zra\u010denja kod takvih ure\u0111aja.<\/p>\n

Nova oprema i nove tehnologije koje su, istini za volju, skupe, nude bolje slike i manje doze zra\u010denja. Jasno mi je da za nabavku skuplje opreme u Hrvatskoj treba \u010dekati jo\u0161 neko vrijeme, ali ipak, osobno smatram da i s opremom koju trenutno imate, mo\u017eete raditi bolje kad je u pitanju njezina primjena i suradnja radiologa i medicinskih fizi\u010dara. Primjerice, ako pacijent ide iz bolnice u bolnicu ili pak dolazi u istu bolnicu na istu pretragu, trebalo bi obratiti pa\u017enju na to da barem bude primjenjena ista niska doza zra\u010denja, poru\u010duje Kalra.<\/p>\n

\u010clanak je originalno objavljen na portalu Novog lista:<\/em>
\nhttp:\/\/www.novilist.hr\/Znanost-i-tehnologija\/Znanost\/Kaskamo-za-svijetom-desetak-godina-Dostupni-CT-uredaji-u-Hrvatskoj-vise-zrace<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nova oprema i nove tehnologije koje su, istini za volju, skupe, nude bolje slike i manje doze zra\u010denja. Jasno mi je da za nabavku skuplje opreme u Hrvatskoj treba \u010dekati jo\u0161 neko vrijeme, ka\u017ee dr. Mannudeep Kalra Na dva CT ure\u0111aja u Klini\u010dkom bolni\u010dkom centru Rijeka godi\u0161nje se obavi oko 17 tisu\u0107a pregleda. Prevedeno u […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":52782,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":""},"categories":[35],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52780"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52780"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52780\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53060,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52780\/revisions\/53060"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/media\/52782"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52780"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52780"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kbc-rijeka.hr\/radiofizika\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52780"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}